Amazon razmatra izgradnju nuklearnog reaktora - Pregled svjetske ekonomije

Amazon razmatra izgradnju nuklearnog reaktora

Nakon sličnih najava iz Googlea i Microsofta, Amazon se pridružuje globalnim naporima u investiranju u nuklearnu energiju. Cilj ovog poteza je osigurati stabilno napajanje sve većih podatkovnih centara koji igraju ključnu ulogu u razvoju umjetne inteligencije.

Amazon je za ovaj projekt izdvojio više od 500 milijuna američkih dolara (oko 385 milijuna eura) te uložio u udio u tvrtki X-energy. Ova tvrtka razvija male modularne reaktore, koji imaju približno trećinu snage tradicionalnih reaktora, čineći ih idealnim rješenjem za ovu svrhu. Amazon planira do 2039. godine instalirati reaktore ukupne snage 5 gigavata.

Iako su tehnološki divovi poput Amazona već ulagali u solarne i vjetroelektrane kako bi zadovoljili energetske potrebe, rastuća potražnja za električnom energijom navela ih je da se okrenu nuklearnoj energiji. Ona ne proizvodi stakleničke plinove, a istodobno omogućava proizvodnju značajno većih količina energije.

ECB ponovno smanjuje kamatne stope

Zbog smanjenja rizika od inflacije, Europska središnja banka (ECB) po treći put ove godine snizila je sve ključne kamatne stope, za 0,25 postotnih bodova, na raspon od 3,25 % do 3,65 %, što predstavlja najnižu razinu u protekle tri godine. Donja granica od 3,25 % odnosi se na kamatnu stopu za bankovne depozite.

Glavni razlog za ovu odluku jest usporavanje inflacije, koja je u rujnu pala na 1,8 %, što je ispod ciljanih 2 % koje je postavila ECB. Ovaj pad najvećim dijelom potječe od smanjenja cijena energenata, koje su u odnosu na prethodni mjesec pale za 6,1 %. Energetski sektor bio je jedan od ključnih čimbenika koji su protekle dvije godine pridonosili visokoj inflaciji.

Poznata su nam imena dobitnika Nobelove nagrade.

Prošlog ponedjeljka, u Švedskoj kraljevskoj akademiji, svečano je dodijeljena prestižna Nobelova nagrada za ekonomiju. Ovogodišnji laureati su američki ekonomisti D. Acemoglu, S. Johnson i J. Robinson, koji djeluju na uglednim institucijama Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Sveučilištu u Chicagu.

Akademija je njihovo priznanje opravdala istaknutim doprinosom u istraživanju uzroka i trajnosti nejednakosti među državama te ključne uloge državnih institucija u tom procesu. Kako je sam Acemoglu naglasio, "naše istraživanje pokazuje da demokracija ima pozitivan utjecaj na ekonomski rast i prosperitet, te da zemlje koje prelaze na demokratski sustav bilježe godine gospodarskog uspona."

Važno je napomenuti da Nobelova nagrada za ekonomiju nije izvorna nagrada koju je Alfred Nobel ustanovio 1895. godine. Ona se dodjeljuje od 1968. godine, pod službenim nazivom "Nagrada Švedske banke za ekonomske znanosti u spomen na Alfreda Nobela".