Izbori u SAD-u i njihovi učinci na financijska tržišta u studenom.
Zašto držati imovinu tržišta u razvoju
U dinamičnom carstvu globalnih financijskih tržišta, tržišta u razvoju (EM) predstavljaju prilike i izazove koji se možda ne mogu naći u njihovim razvijenim pandanima. Ta gospodarstva, u rasponu od rane industrijalizacije do gotovo ekonomske zrelosti, pružaju ulagačima jedinstveni put za diverzifikaciju i potencijalne povrate. Potaknuti čimbenicima kao što su urbanizacija, tehnološke inovacije i rastuća potrošačka tržišta, EM privlače ulagače koji traže ubrzani rast.
U ovom blogu ćemo razotkrit prednosti i rizike ulaganja u transformativna tržišta u razvoju, razlažući kako izloženost EM-ovima može poboljšati stabilnost, diverzifikaciju i potencijalne povrate vašeg investicijskog portfelja.
Što su uopće tržišta u razvoju?
Ekonomija tržišta u razvoju predstavlja gospodarstvo nacije koja sve više napreduje na globalnoj sceni. Te zemlje još nisu potpuno razvijene, ali pokazuju obećavajuće znakove rasta i napretka. Možemo ih zamisliti kao zvijezde u usponu u ekonomskom svijetu.
Obično ih karakterizira porast gospodarske aktivnosti, rast industrije, poboljšanje infrastrukture i privlačenje većeg broja inozemnih ulaganja. Kako se razvijaju, sve se više povezuju s globalnom ekonomijom, čineći svoja lokalna tržišta pristupačnijima stranim ulagačima i poboljšavajući svoje regulatorne sustave.
Poznata tržišta u razvoju uključuju Indiju, Meksiko, Rusiju, Iran, Saudijsku Arabiju, Kinu i Brazil. Te zemlje prolaze put od niskih prihoda i manje razvijenih gospodarstava do modernih industrijskih sila s boljim životnim standardom za svoje građane.
Za ulagače, ulaganje u tržišta u razvoju može ponuditi prilike za potencijalno veće povrate, iako uz veći rizik u usporedbi s potpuno razvijenim tržištima. To je kao ulaganje u budućnost – uzbudljivo, ali zahtijeva pažljiv i promišljen pristup.
Tržišta u razvoju općenito
Dok tržišta u razvoju (EM) često nisu glavna tema za mnoge ulagače, bliska i dalja budućnost vjerojatno će promijeniti ovaj trend. Unatoč njihovom impresivnom uspjehu tijekom 2000-tih - MSCI Emerging Markets Index gotovo se učetverostručio između 2002. i 2010., lako su mogli bili zanemareni od 2010. nadalje, jer nisu uspjeli ponoviti svoje prethodne rezultate, a neki od prinosa iz prethodnog desetljeća su izbrisani.
Prema Goldman Sachsu iz 2022., tržišta u razvoju činila su oko 27 % ukupne globalne tržišne kapitalizacije, ali oko 45 % globalnog BDP-a (mjereno u američkim dolarima). Goldman Sachs Research predviđa značajan pomak u dinamici globalnog tržišta dionica, prognozirajući da će tržišna kapitalizacija tržišta u razvoju nadmašiti onu u SAD-u i drugim razvijenim tržištima. Prema njihovoj prognozi, udio EM-a na globalnom tržištu kapitala porast će s 27 % na 35 % do 2030., 47 % do 2050. i 55 % do 2075.
Ovaj pomak pripisuje se povoljnoj demografiji, brzom rastu BDP-a i izjednačavanju korporativne imovine. Ipak, rastući protekcionizam i klimatske promjene prepoznati su kao potencijalni rizici za ovu optimističnu projekciju.
Iako većina investitora uglavnom prati veličinu tržišta dionica, važno je napomenuti da to nije najveći dio financijskih tržišta. Vrijednost svjetskog tržišta obveznicama iznosila je 133 bilijuna dolara, što je znatno više u odnosu na 109 bilijuna dolara vrijednosti globalnog tržišta dionica (podaci iz 2022. godine). Stoga ne treba zanemariti ovaj segment svjetskog gospodarstva, posebno njegove komponente koje su se dramatično promijenile od početka tisućljeća.
Prema Amundiju, tržište obveznica iz zemalja u razvoju brzo je raslo u posljednjih 20 godina. Trenutno čini oko 20-30 % globalnog tržišta obveznicama, što je porast u odnosu na samo 8 % u 2003. Ovo uključuje i državni dug i obveznice koje izdaju poduzeća u tim zemljama.
Dionice tržišta u razvoju nude vrijednu priliku za diverzifikaciju u odnosu na razvijena tržišta, posebno američko gospodarstvo koje je visoko koncentrirano u tehnološkim dionicama. Priča iz prošlog desetljeća, s nadmoćnim zaradama u SAD-u, možda se neće ponoviti u budućnosti. Različita tržišta dominiraju različitim vremenskim razdobljima i lako je iznijeti argument zašto tržišta u razvoju ne bi mogla dominirati sljedećim desetljećem.
Čak i ako niste sigurni, izloženost tržištima u razvoju može biti razuman potez kako biste osigurali da ne propustite potencijal budućeg rasta u tim zemljama.
S makroekonomskog stajališta, tržišta u razvoju čine se relativno privlačnima. Dok se SAD bori s omjerom duga u BDP-u od 112 %, zemlje u razvoju održavaju konzervativnijih 65 %. Korporativna dinamika pokazuje sličnu sliku, pri čemu SAD ima omjer neto duga i kapitala od 77 % u usporedbi s razboritijih 24 % u zemljama u razvoju. Mnoge američke tvrtke koristile su dug za otkup dionica, što je podržalo tržišnu izvedbu. Međutim, sljedeći katalizator za snagu američkog tržišta ostaje neizvjestan.
Nasuprot tome, tržišta u razvoju pokazala su produljeno razdoblje fiskalne discipline, visoke realne stope i čvrste bilance poduzeća. Posebno je važno što su središnje banke tržišta u razvoju pozicionirane da smanje stope prije svojih kolega na razvijenim tržištima, što se već pokazalo u preventivnim potezima u zemljama poput Brazila i Čilea.
Rizici tržišta u razvoju
Zašto onda svi ne bi ulagali svoj novac isključivo u tržišta u razvoju, potpuno izbjegavajući imovinu razvijenih tržišta?
Cijene su im očito atraktivne s obzirom na to da ostvaruju gotovo polovicu svjetskog BDP-a, a vrijednost njihovih dionica čini samo 27 % svjetskog tržišta dionica. Odgovor je jednostavan - ne postoji nešto poput besplatnog ručka, a ova tržišta, kao i sva druga, imaju svoje nedostatke. U nastavku navodim najčešće spominjane rizike povezane s ulaganjem u tržišta u razvoju:
Politički rizik
Politički rizik na tržištima u razvoju karakterizira veća nestabilnost u usporedbi s razvijenim tržištima. Ta tržišta često imaju manje razvijene institucije i fleksibilnije regulatorne okvire, što ih čini osjetljivijima na političke neizvjesnosti. Rizik od građanskih nemira također je povećan u tim regijama.
Osim toga, tržišta u razvoju su osjetljivija na sankcije, kao što se pokazalo u slučaju Rusije nakon njezine invazije na Ukrajinu. Takve sankcije mogu omesti otplatu državnog duga i međunarodnu trgovinu.
Regulatorne mjere, poput kineskog "udara" na tehnološke tvrtke, mogu smanjiti povjerenje ulagača u stabilnost tih tržišta. Primjerice, 2021. godine kineski tehnološki divovi izgubili su preko bilijun dolara vrijednosti zbog vladinih regulacija.
Rizik likvidnosti
Tržišta obveznica u razvoju suočavaju se s izazovima likvidnosti zbog manjih izdanja i manjeg broja sudionika u usporedbi s razvijenim tržištima. To može rezultirati višim troškovima trgovanja za ulagače, zbog nepovoljnih raspona ponude i potražnje te povećanih brokerskih provizija.
Iako se likvidnost poboljšala posljednjih desetljeća, posebice na lokalnom tržištu obveznica, korporativna tržišta duga i dalje pokazuju veće rizike likvidnosti. Otvaranje nekih gospodarstava prema Zapadu pridonijelo je povećanju likvidnosti, ali izbor indeksa obveznica ostaje ključan za dugoročnu izvedbu i diverzifikaciju.
Kreditni rizik
Kreditni rizik na tržištima u razvoju varira ovisno o vrsti obveznice. Obveznice u tvrdoj valuti podliježu jurisdikciji zemlje koja izdaje tu valutu, što znači da o neplaćanju presuđuju sudovi u tim zemljama. Suprotno tome, lokalne obveznice podliježu lokalnim propisima i neispunjenje obveza rješavaju lokalni sudovi, što može značiti manju pravnu zaštitu za strane ulagače.
Ipak, vlade često oklijevaju restrukturirati lokalne obveznice agresivno jer su značajan dio njihova vlasništva domaće banke ili mirovinski fondovi, što pruža određeni stupanj sigurnosti i domaćim i stranim ulagačima.
Valutni rizik
Valutni rizik, ili rizik tečaja, pojavljuje se kada ulagači drže imovinu denominiranu u stranoj valuti. Promjene tečaja mogu negativno utjecati na vrijednost ulaganja. Na primjer, ako valuta zemlje u koju ulažete oslabi u odnosu na vašu domaću valutu, vrijednost vašeg ulaganja može se smanjiti, čak i ako cijena dionice ostane ista.
Kako bi upravljali valutnim rizikom, ulagači mogu koristiti strategije poput zaštite ili diverzifikacije svojih ulaganja u različite valute.
Tržišta u razvoju izložena su tržišnim i valutnim rizicima pod utjecajem lokalnih gospodarskih čimbenika, posebice inflacije. Inflacija oblikuje monetarnu politiku i posljedično utječe na devizne tečajeve.
Visoka inflacija obično dovodi do povećanja kamatnih stopa kako bi se suzbili njezini učinci, što može nepovoljno utjecati na ukupne povrate. Suprotno tome, padajuća inflacija može rezultirati nižim kamatnim stopama i povećati povrate.
Promjene kamatnih stopa i inflacije utječu na vrijednost valute, jer više kamatne stope povećavaju vrijednost valute dok inflacija smanjuje njezinu vrijednost u smislu pariteta kupovne moći.
Ova zamršena međuigra tržišnih i valutnih rizika naglašava izazove i prilike svojstvene ulaganju u tržišta u razvoju. Ipak, imajte na umu da ovaj rizik nije jedinstven za tržišta u razvoju i stoga ne bi trebao biti jedini razlog za izbjegavanje njihove imovine.
Ne zanemarujte tržišta u razvoju
Dionice tržišta u razvoju (EM), posebno one s malom kapitalizacijom, predstavljaju bogatu i podcijenjenu klasu imovine u globalnom financijskom krajoliku. Iako su tijekom posljednjeg desetljeća činile 65 % svjetskog gospodarskog učinka, dionice EM-a i dalje su nedovoljno zastupljene u globalnim indeksima prema tržišnoj kapitalizaciji, dijelom zbog strukturne pristranosti prema domaćim tržištima i percepcije da su "rizična" klasa imovine.
Međutim, ulagači koji zanemaruju dionice s malom kapitalizacijom na EM tržištima možda propuštaju značajne prilike. Ključno je shvatiti da, baš kao i na razvijenim tržištima, treba diverzificirati različite imovine unutar EM-a, bilo prema tržišnoj kapitalizaciji, sektoru ili regiji. Diverzifikacija vam može pomoći pronaći pravu ravnotežu između rizika i prilika koje pružaju EM imovine.
Ulagači bi trebali razmotriti ulaganje u EM tvrtke iz nekoliko razloga. Prvo, široka i raznolika priroda ovog tržišta smanjuje rizik koncentracije, pružajući otpornost u suočavanju s globalnim ekonomskim neizvjesnostima. Drugo, veliki broj tvrtki u ovom sektoru nudi brojne mogućnosti za otkrivanje skrivenih dragulja koji mogu nadmašiti konkurenciju na razvijenim tržištima. Osim toga, ulagači mogu profitirati od manjih EM tvrtki koje su često usko povezane s domaćim tržištima, nudeći jedinstven način iskorištavanja lokalnog gospodarskog rasta određenih EM zemalja.
Gornji grafikon ilustrira kako različita tržišta dominiraju u različitim vremenskim razdobljima. Tijekom 2000-tih, S&P 500 je imao slab učinak i bilježio je gotovo nikakav rast, dok je MSCI EM indeks gotovo učetverostručio svoju vrijednost. Kako je vrijeme prolazilo, S&P 500 je počeo snažno rasti, na kraju nadmašivši MSCI EM indeks i postavši vodeća sila na današnjem tržištu. Poruka je jasna: posjedovanje obaju indeksa omogućava vam da iskoristite prilike koje nude oba tržišta. No, to se odnosi i na UZLAZNE i na SILAZNE trendove.
Izvor: Barclays, Datastream, MSCI
Obratite pažnju na to da čak i kada promatrate EM indekse, uvijek biste trebali pomno proučiti vrstu EM indeksa u koji planirate ulagati. Kao i na svakom drugom tržištu, postoje razlike između malih, srednjih i velikih kapitalizacija.
Unatoč tome, ne treba zanemariti tvrtke izvan okvira velike kapitalizacije. Na primjer, dok MSCI EM indeksom često dominira Kina, MSCI EM indeks male kapitalizacije pruža raznovrsniji pregled, s naglaskom na Indiji.
Stoga, ulaganje u mala, srednja i velika poduzeća može pružiti određeni stupanj sigurnosti, bez obzira na to gdje se rast može pojaviti. U kontekstu geopolitičkih napetosti između Kine i SAD-a, Indija se ističe kao strateški izbor za ulagače koji traže dugoročne prilike sa smanjenim geopolitičkim rizikom.
Sektorski gledano, EM indeks velike kapitalizacije često je usmjeren prema financijama, dok indeks male kapitalizacije naglašava industrijske tvrtke i nekretnine. Ulaganjem u oba, možete biti izloženi različitim sektorima i diverzificirati svoj portfelj.
Ulaganje u EM indekse ne samo da pomaže ulagačima u diverzifikaciji između sektora i spektra tržišne kapitalizacije, već također globalnim ulagačima omogućuje pristup tržištima s visokim rastom, poput Indije, Tajvana i Južne Koreje.
Zaključak
Ukratko, ulaganje u tržišta u razvoju (EM) donosi i izazove i uzbudljive prilike. Iako se suočavaju s problemima poput političkih neizvjesnosti i rizika likvidnosti, EM-ovi imaju potencijal za brz rast i diverzifikaciju.
Prema istraživanju Goldman Sachsa, očekuje se da će EM-ovi postati još značajniji na globalnim tržištima, pri čemu prednjače Indija i Kina. Iako je ključno biti svjestan rizika, rastuća važnost EM-ova i poboljšanje likvidnosti stvaraju jedinstvene prilike za mudre ulagače.
Razumijevanje detalja politike, likvidnosti i tržišta je presudno. Kako EM-ovi preuzimaju središnju ulogu, donošenje dobro informiranih investicijskih odluka može otključati neiskorišteni potencijal rastućih gospodarstava, dodajući snagu i prosperitet raznolikim investicijskim portfeljima.
U Finaxu svi Inteligentni investitori mogu imati koristi od izloženosti tržištima u razvoju budući da naši portfelji imaju za cilj odražavati kapitalizaciju globalnih tržišta dionica i obveznica. Tako osiguravamo da naši investitori sudjeluju u potencijalnim povratima imovine iz cijelog svijeta.