Ustajale vode dopunske mirovinske štednje uzburkale su se nakon dugo godina. III. stup s ogromnim regulatornim preprekama za ulazak dobio je zdravu konkurenciju od koje će štediše imati koristi. I to ne bilo kakvu konkurenciju.

Izazivač je paneuropski osobni mirovinski proizvod iz radionice Europske unije. Zahvaljujući Finaxu, hrvatski građani među prvima u Europi mogu iskoristiti sve njegove prednosti u proizvodu pod imenom Europska mirovina.

Uvođenjem PEPP-a hrvatskim građanima će se pružiti veći izbor za dobrovoljnu mirovinsku štednju (uz III. mirovinski stup), a koja bi u budućnosti trebala imati značajniju ulogu u planiranju mirovine. Svaka opcija ima svoje prednosti i nedostatke. O prednostima i nedostacima štednje za mirovinu u Finax Europskoj mirovini i u III. mirovinskom stupu već smo pisali u prethodnom blogu.

Koje mirovinsko rješenje odabrati?

Najvažniji čimbenik pri odabiru financijskog proizvoda je potencijalni rezultat, u ovom slučaju mirovina koju možemo ostvariti individualnim rješenjima. Stoga smo izračunali kakve prinose možete očekivati od dvije ponuđene opcije dobrovoljne mirovinske štednje.

Pokušali smo biti što objektivniji. Zato smo u usporedbi uzeli u obzir različite troškove upravljanja i državne poticaje. Ostale smo parametre popust poreza i poreznih benefita ostavili istima, budući da su isti i za III. stup i za Europsku mirovinu.

U Hrvatskoj trenutno posluje 8 fondova koja upravljaju dobrovoljnom mirovinskom štednjom. Dva fonda su osnovana relativno nedavno (2017. godine) dok većina datira iz perioda 2002.-2005. godine.

Krajem 2022. godine svi (otvoreni) fondovi zajedno broje 375 000 članova, a njihova neto imovina iznosila je 6,6 milijarde kuna ili 876 milijuna eura.

Prosječni artimetički prinos svih 8 fondova u posljednih 10 godina iznosi 3,44 % p.a.(najveći je 4,79 % - Erste Plavi Expert) dok je modelirana izvedba Finaxovovg 100 % dioničkog portfelja iznosila 9,7 % p.a. (u prinos uključene i naknade).

Upozorenje: Povrat ulaganja nije zajamčen. Ulaganje je rizično i može dovesti do gubitka. Pročitajte više o rizicima povezanim s ulaganjem. Svi podaci vezani uz povijesni razvoj Finax portfelja kreirani su na temelju modeliranih podataka, čiju smo metodu opisali u članku; Kako modeliramo povijesni razvoj portfelja.

Državna poticajna sredstva

Jedinu prednost koju III. stup ima u odnosu na Europsku mirovinu su državna poticajna sredstva (u daljnjem tekstu; DPS). Dajmo za primjer da uplaćujete 55 € (cca. 420kn) za štednju i uplaćujete to u treći mirovinski stup. Ukoliko na godišnjoj razini uplatite 663,61 eura (5 000 kuna), ostvarit ćete maksimalan iznos DPS-a od 99,54 eura (750 kn) godišnje, odnosno, 15 % na uplaćeni iznos te godine.

Taj isti prvotni postotak od 15 % na vašu ukupnu investiciju smanjuje se te već u petoj godini iznosi samo 2,68 %.

Treba svakako pohvaliti i tih 100 € poticaja jer to nikako nije malo. Dobijemo skoro 100 € godišnje od države jer smo odabrali štedjeti u jednom od 8 ponuđenih fondova.

Međutim, stavimo to u brojke i usporedimo s Europskom mirovinom. Uzmimo da štediša želi iskoristiti maksimalni iznos DPS-a, te za svoju mirovinu uplaćuje upravo 663,61 eura a država mu na to uredno dodaje 99,54 eura godišnje. Za III. stup ćemo koristiti najveći dostupni 10-godišnji prinos koji iznosi 4,79 % p.a. (prosječni aritmetički iznosi 3,44 %) dok je u Europskoj mirovini 9,7 % (u prinos uračunata i godišnja naknada od 0,72 % s PDV-om). Znači uz prinos od 4,79 % i državne poticaja od skoro 100 €, Europska mirovina je već u 5. godini anulirala sve državne poticaje te ostvarila veći prinos.

Na kraju 10 godine razlika između dviju opcija je 1 535,37 € (cca. 11 500 kn) u korist Europske mirovine. Ako te iste uvjete i prinose za obe opcije produljimo na 30 godina, razlika postoje pozamašna, te ona iznos malo više od 62 000 €. Skoro dva i pol puta više nego što biste dobili u III. stupu. Možda ste se zapitali, kako je to moguće? U III. stupu, imam ok prinose i još dobivam 100 € godišnje na svoju štednju, a razlika je tako velika?

Međutim, tu dolazimo do velikih i za vas kao štedišu, najvažnijih razlika. Prva je moć složene kamate. To znači da se kamata obračunava ne samo na početni ulog, već i na prethodno zarađenu kamatu. Ova vrsta kamate je vrlo korisna za ulagače koji žele dugoročno investirati svoj novac jer omogućuje veći prinos na uloženi kapital (kao što vidljivo na grafu iznad).

Atraktivniji portfelj Europske mirovine

Dobra diverzifikacija je također ključna strategija za smanjenje rizika ulaganja. Diverzifikacija podrazumijeva ulaganje u različite vrste imovine kako bi se smanjila izloženost jednom izvoru rizika. Naprimjer, umjesto da se sve investira u jednu tvrtku, ulaganjem u različite tvrtke i sektore, rizik se smanjuje jer gubitak jednog ulaganja može biti nadoknađen dobitkom drugog. S portfeljima Europske mirovine investirate u preko 80 % globalne ekonomije dok je III. stup većinski orijentiran na domaća ulaganja.

Kombinacija složene kamate i dobre diverzifikacije može donijeti potencijalno veći prinos uz niži rizik. Kako se kamata povećava tijekom vremena, a istovremeno se izbjegava koncentriranje rizika u jednom sektoru, ovakva strategija može osigurati stabilniji rast ulaganja na duži rok. Stoga, složena kamata i dobra diverzifikacija su važni alati za ulagače koji žele postići optimalan prinos uz minimalan rizik.

Kao što možemo iščitati iz gornje tablice većinu ulaganja u III. stupu fondovi drže u obveznicama. U tom segmentu lideri su:

• AZ Benefit (82 %) i
• Erste Plavi Protect (87 %) s najvećim udjelom takve imovine.

Kategorija ‘Ostalo’ većinom obuhvaća novac i potraživanja, dok najveći udio dionica u portfeljima imaju:

• Erste Plavi Expert – 39 % (od čega 65 % domaće dionice)
• AZ profit – 30 % (od čega 80 % domaće dionice)

Također valja napomenuti da je geografska diverzifikacija praktično nepostojeća kod svih fondova jer je (s izuzetkom CO) imovina svih fondova većinom (oko 75 i više posto) vezana uz Hrvatsku.

To je glavni razlog zašto je tolika razlika u iznosima mirovine između dvije ponuđene opcije mirovinske štednje. Dugoročno gledano, 100% dionički portfelj ima potencijal pružiti veće povrate, ali dolazi i s većim rizikom i volatilnošću, dok je vjerojatnije da će konzervativni portfelj pružiti niže povrate, ali se općenito smatra sigurnijim i stabilnijim.

Međutim, moramo napomenuti da su prilikom podnošenja zahtjeva za PEPP, portfelji Europske mirovine morali proći kroz 3 milijuna scenarija kako bi dokazali s 80 %-nom vjerojatnošću da će prinosi dugoročno nadmašiti inflaciju. Ovo naglašava važnost ne samo odabira pravih ulaganja, već i osiguravanja njihove odgovarajuće diverzifikacije za upravljanje rizikom i postizanje dugoročnih financijskih ciljeva. Štednja za mirovinu je dugoročni cilj koji zahtijeva dugoročno ulaganje. Dugoročno ulaganje može pomoći u smanjenju rizika ulaganja i osigurati da postignete svoje ciljeve štednje za mirovinu. Kako biste postigli financijsku sigurnost u mirovini, važno je da planirate i štedite na vrijeme jer tako smanjujte rizik fluktuacije portfelja te time ostvarujete dugoročne dobitke.

Složeni kamatni račun je proces kojim ulaganje zarađuje kamatu na svoju kamatu, što može rezultirati značajnim rastom tijekom vremena (kao što smo i prikazali u prethodnom primjeru). Složeni efekt može djelovati u korist investitora u 100% portfelju dionica, budući da su povrati obično viši od konzervativnog portfelja, što rezultira potencijalno većim složenim povratima.

Obe ponuđene opcije Europske mirovine – strategije životnog ciklusa 100 – 0 i 80 – 20, u sebi imaju tehniku smanjenja rizika. Na početku razdoblja štednje štediša investira isključivo u dioničke ETF-ove ( u slučaju strategije 80 – 20; 20 % je u obvezničkim ETF-ovima). Deset godina prije planiranog umirovljenja, započinje faza smanjenja rizika u kojoj se dio dioničkih ETF-ova postupno prodaje i mijenja za obvezničke ETF-ove.

U trenutku planiranog odlaska u mirovinu, portfelj se sastoji od 60% dioničkih i 40% obvezničkih ETF fondova, a ovaj omjer imovine se održava tijekom cijele faze isplate.

Razlike u naknadama

Uz samu izvedbu moramo spomenuti i strukture naknada. PEPP ima zahtjeve za transparentnošću troškova, što znači da svi troškovi moraju biti jasno prikazani i lako dostupni ulagačima. Maksimalna naknada koju mogu propisati pružatelji PEPP-a je 1% dok je u III. stupu ona definirana na 3 %. Naknada za prijenos sredstava (izlazna naknada) u III. stupu iznosi 2,5 % za sve fondove dok u Europskoj mirovini izlazna naknada ne postoji.

Međutim, vratimo se na upravljačku naknadu, Europska mirovina je i u ovom koraku išla korak dalje te godišnja naknada s PDV-om iznosi 0,72 %. dok se u III. stupu naknade kreću između 0,75 – 2 %.

Čak i ove naizgled male razlike u naknadama dugoročno čine veliku razliku jer nam naknada u konačnici ”jede” dio našeg prinosa koji bi uz složenu kamatu mogao biti i veći.

Kako bismo vam prikazali koliko je i ovaj aspekt važan, napravit ćemo još jedan primjer. U ovom slučaju postavit ćemo sljedeće parametre:

• Europska mirovina i III. stup ostvaruju isti godišnji prinos od 8 %,
• upravljačka nakanada Europske mirovine iznosi 0,72 % dok za III. stup iznosi 1,66 % (toliko iznosi aritmetička prosječna naknada svih ponuđenih otvorenih fondova),
• štediša uplaćuje 663,61 eura godišnje kako bi ostvario maksimalni iznos DPS-a,
• štediša u III. stupu dobiva godišnje 99,54 € iz DPS-a, a
• vremenski horizont je 30 godina.

Prinosi korišteni u određenim izračunima su ilustrativni, ne uzimaju u obzir povijesnu izvedbu investicijskih instrumenata i nisu predviđanje budućih prinosa.

Kao što možete iščitati u grafu iznad, iako je Europska mirovina u danom primjeru ostvarivala iste prinose kao i III. stup i bila u nepovoljnijoj situaciji jer je štediša u III. stupu dobivao godišnje dodatnih 99,54 eura, svejedno je opet ostvarila bolji rezultat od III. stupa. Znači Europska mirovina je samo na osnovu nižih naknada u 24. godini prestigla po prinosima III. stup te je na kraju 30. godine ostvarila više od 3 000 € viših prinosa.

Ovaj grafikon dokazuje, iako vam se možda na prvu sama razlika nije činila toliko velikom da skoro 1 % veće naknade čak i uz DPS ne mogu poraziti nižu naknadu. Reklo bi se - pametnom dosta!

Isplata mirovine - podcijenjen parametar vaše mirovine

Posljednji ali i jedan od najbitinijih parametara je i isplatna faza. U III. stupu postoji nekoliko uvjeta i načina isplatne faze koje smo opisali u prethodnom blogu u dijelu gdje smo spominjali likvidnost.

Prilikom isplate mirovina postoje velike razlike. Naime, s Europskom mirovinom nakon navršenih 55 godina života imate pravo povući 100 % iznosa vaše štednje dok je u III. stupu iznos ograničen na 30 %.

Tu opciju naravno ne morate korsititi ali svakako je jedna od pogodnosti ako vam novac zatreba nakon 55. godine. Europska mirovina korisiti sve blagodati dugoročnog investiranja s dvjema opcijama strategija životnog ciklusa. Strategije životnog ciklusa mogu biti osnovna (100 – 60) ili alternativna (80 – 60). U primjeru strategija životnog ciklusa 100 – 60, 100 % vaših sredstava je uloženo u dioničke ETF fondove koji tijekom vremena koriste tehnike ublažavanja rizika te 10 godina prije vaše dobi od 65 godina počinju prebacivati ulaganja iz dioničkih u obvezničke ETF fondove. Na kraju tranzicijskog razdoblja od 10 godina te vaših navršenih 65 godina života, vaš portfelj će u isplatnoj fazi imati alokaciju 60:40 (dionički : obveznički ETF fondovi) te vam tako omogućiti atraktivne prinose i tijekom vaše isplatne faze kao što je i navedeno u prethodnom blogu.

U III. stupu transparentnost isplatne faze ja minimalna te skoro nikakva. Postoje kalkulatori koji vam pokazuju koliku biste mogli mirovinu ostvariti odnosno anutitet ali je to u konačnici skuplje riješenje za vas kao štedišu. Tablice prinosa u isplatnoj fazi nisu dostupne široj javnosti te vi nakon što dođete u mirovinu jednostavno ne znate kolike prinose ostvaruje vaša investicija te u što je uložen vaš novac. Transparentnost poslovanja je jedna od stvari na koju stavljamo veliku važnost te u slučaju Europske mirovine. Možete vidjeti da 10-godišnji prinos na portfelj 60 – 40 (omjer dioničkih i obvezničkih ETF-ova) iznosi 5,9 % što vam donosi lijepe povrate i u isplatnoj fazi te vam se na taj način produžuje i sam period u kojem ćete povlačiti svoju mirovinu (ako se odlučite za takvu opciju).

U slučaju kad imovinu iz III. stupa (veću od 100 000 kn) prebacite u jedno od dva dostupnih MOD-ova (mirovinsko osiguravajuće društvo) društvo nastavlja upravljati neisplaćenim dijelom sredstava te ih ulaže na tržište, kao što su to činili mirovinski fondovi. Ovakva ulaganja su u pravilu vrlo konzervativna te donose iznimno nisku aprecijaciju.

I da zaključimo, iako su III. stup i Europska mirovina oba namijenjena osiguravanju dodatnih prihoda za mirovinu, postoji nekoliko ključnih razlika između njih. III. stup se fokusira na lokalizirana i više konzervativna ulaganja, dok Europska mirovina koristi sve blagodati investiranja – vremenski horizont, diverzifikaciju, složenu kamatu i niske naknade. Također, PEPP je namijenjen mobilnosti unutar EU-a, dok III. stup ograničen, ponovo, samo na hrvatsko tržište.

Konačna odluka uvijek ostaje na vama ali brojke bi vam trebale pružiti jasniju sliku koja od ovih opcija je bolje mjesto za vašu mirovinu.

Više informacija o PEPP-u možete pronaći na našoj web stranici i Ključnim informacijama za klijente.