Druga polovica 2025. godine započela je uzlaznim tonom na globalnim tržištima, nastavljajući pozitiv...
Gdje ću ostvariti veću mirovinu – Europska mirovina vs. 3. stup
Europska mirovina novi je izazivač 3. stupu, jednostavnija je, jeftinija i dugoročno učinkovitija, ali bez državnih poticaja. Što se više isplati: niži troškovi ili poticaji? 3. stup ili Europska mirovina? Usporedili smo brojke i otkrivamo što dugoročno donosi veću mirovinu.

Nakon godina mirovanja, tržište dopunske mirovinske štednje se konačno pokrenulo. Treći stup, do sada bez prave konkurencije i ograničen brojnim pravilima, dobio je izazivača, i to europskog kalibra.
Riječ je o PEPP-u, paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu kojeg je pokrenula Europska unija. Zahvaljujući Finaxu, građani Hrvatske među prvima mogu ulagati u Europsku mirovinu, novu, fleksibilnu opciju štednje za mirovinu.
Sada, uz 3. stup, imate dodatnu mogućnost. Svaka opcija ima svoje prednosti i nedostatk, a o njima smo već pisali u prethodnom blogu. Ono što je važno, jest da sada imate stvaran izbor kad je riječ o vašoj financijskoj budućnosti.
Prije sklapanja ugovora o Europskoj mirovini, pregledajte dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u za strategiju 100/60 ili 80/60, koji će vam zajamčeno dati odgovore na većinu vaših pitanja.
Kako izgledaju prinosi?
Kad biramo mirovinsku štednju, najvažnije nam je koliko ćemo na kraju imati. Zato sam usporedii ove dvije opcije dobrovoljne mirovinske šednje i izračunali kakve prinose možete očekivati. U Hrvatskoj trenutno posluje 8 fondova koja upravljaju dobrovoljnom mirovinskom štednjom. Na kraju lipnja 2025. svi (otvoreni) fondovi zajedno broje 429.534 članova, a njihova neto imovina iznosila je 1,52 milijarde eura.
Ako pogledamo njihove prinose u zadnjih pet Godina, prosječni aritmetički prinos svih osam fondova iznosi svega 3,84 % godišnje. Najbolji rezultat ostvario je fond Erste Plavi Expert s 8,03 %.
Za usporedbu, Finaxov 100 % dionički portfelj, koji čini osnovu Europske mirovine (PEPP), u istom je razdoblju ostvario prosječni godišnji prinos od 10,8 %. U tu brojku su već uračunate sve naknade, dakle ono što stvarno ostaje vama.
Upozorenje: Povrat ulaganja nije zajamčen. Ulaganje je rizično i može dovesti do gubitka. Pročitajte više o rizicima povezanim s ulaganjem. Svi podaci koji se odnose na razvoj Finax portfelja predstavljaju stvarnu izvedbu uzoraka portfelja. Metodu izračuna stvarne izvedbe opisali smo u članku; Kako izračunavamo stvarnu izvedbu Finaxovih portfelja?
Drugim riječima, Europska mirovina u startu trči brže, a s vremenom ta se razlika samo povećava. 3. stup se možda čini kao "provjereno" rješenje, ali kad se podvuče crta, brojke govore jasno.Tko razmišlja dugoročno i želi da mu novac stvarno radi za njega, lako će prepoznati gdje su veće šanse za ozbiljan prinos.
No, nemojmo još zatvoriti knjigu, tek smo na prvoj stranici. Dolazimo do onog ključnog aduta 3.stupa – državnih poticajnih sredstava (DPS-a). Mnogi ga vide kao glavni razlog zašto se uopće upuštati u ovu vrstu štednje. Pa hajde da vidimo, je li to doista as iz rukava ili samo privid koji dobro izgleda na letku?
Recimo da svaki mjesec uredno stavljate sa strane 55 eura i to šaljete u 3. stup. Na godišnjoj razini to ispada 660 eura. Za tu disciplinu država vas „nagradi“ s 99 € (no koristit ćemo maks. poticaj od 99,54 eura), što čini 15 % u odnosu na ono što ste sami uplatili te godine. Na prvu, to izgleda kao dobar deal, gotovo 100 eura više bez puno muke. No, kad malo zagrebemo ispod površine i pogledamo širu sliku, stvari se počinju mijenjati. Uzmimo za usporedbu najbolji prinos nekog domaćeg fonda u posljednjih pet godina - 8,03 % godišnje, dok Europska mirovina cilja prinos od 10,8 %, temeljen na 100 % dioničkom portfelju.
Već s tim optimističnim brojkama za treći stup, i uz uključene državne poticaje, PEPP ga prestiže već u devetoj godini štednje. Dakle, sve što ste dobili od države u tom trenutku više ne čini nikakvu razliku. A već nakon deset godina, razlika u korist Europske mirovine iznosi 323 €.
No prava priča počinje tek kad se gledaju dugoročni horizonti. Ako iste uvjete projiciramo na razdoblje od 30 godina, tada dolazimo do impresivne razlike od preko 48.000 € u korist Europske mirovine. E to više nije “sitniš za kavu”, to je razlika između mirovine kojom možete dostojanstveno živjeti i one gdje se zbrajaju centi prije odlaska u dućan.
Želim mirovinu s europskim pravilima
Situacija postaje još izraženija ako za 3. stup uzmemo 5-godišnji prosjek od 3,84 %. U tom scenariju PEPP nadmašuje i potpuno poništava učinak DPS-a već u četvrtoj godini štednje. Na kraju 30-godišnjeg razdoblja, razlika u ukupnoj vrijednosti mirovinske štednje iznosi gotovo 97.000 eura (140.000 € naspram 43.000 €). Drugim riječima, Europska mirovina bi vam donijela tri puta veću mirovinu.
Iako DPS na prvi pogled djeluje privlačno, njegov dugoročni učinak blijedi pred superiornim prinosima koje nude tržišno orijentirane, dionički utemeljene sheme poput Europske mirovine. Fokusiranje isključivo na državne poticaje može biti pogrešna strategija, osobito za one koji imaju dug investicijski horizont i žele maksimalno iskoristiti moć složenog prinosa.
Razlike u strategijama
Diverzifikacija nije samo preporučena strategija, ona je nužnost za svakog ozbiljnog ulagača koji želi smanjiti rizik i povećati otpornost portfelja. Umjesto oslanjanja na pojedinačne dionice, sektore ili regije, diverzifikacija podrazumijeva raspodjelu ulaganja na više klasa imovine i geografskih područja. Time se ublažava učinak negativnih kretanja na jednom tržištu, jer gubitak u jednom segmentu može biti nadoknađen dobitkom u drugom.
Na primjeru portfelja Europske mirovine, jasno se vidi prednost globalne izloženosti, ulaganja pokrivaju više od 80 % svjetske ekonomije. Suprotno tome, 3. mirovinski stup i dalje je izrazito koncentriran, s dominantnim udjelom domaćih državnih obveznica. Takva koncentracija otvara vrata sistemskom riziku povezanom s jednim tržištem ili političkim sustavom, što dugoročno može umanjiti potencijalni prinos.
Kao što možemo iščitati iz gornje tablice većinu ulaganja u 3. stupu fondovi drže u obveznicama. U tom segmentu lideri su:
- AZ Benefit s 80 % i
- Erste Plavi Protect s najvećim udjelom od 84 %.
Kategorija ‘Ostalo’ većinom obuhvaća novac i potraživanja, dok najveći udio dionica u portfeljima imaju:
- Erste Plavi Expert – 39 %
- CO 1000 A – 44 %
Također valja napomenuti da je geografska diverzifikacija praktično nepostojeća te je prosjeku više od polovice sredstava ostaje investirano u domaće vrijednosne papire. Takva koncentracija povećava izloženost lokalnim ekonomskim i političkim rizicima, što dugoročno može negativno utjecati na stabilnost i prinos fonda.
Ova niska razina diverzifikacije dijelom objašnjava razliku u potencijalnim isplatama između tradicionalnih fondova trećeg stupa i inovativnijih opcija poput Europske mirovine (PEPP). Naime, iako 100 % dionički portfelji dolaze uz veću volatilnost, dugoročno pokazuju veći potencijal prinosa u odnosu na konzervativne portfelje koji, iako stabilniji, obično ostvaruju niže povrate.
Važno je istaknuti da su PEPP proizvodi morali proći rigorozne stres-testove s više stotina tisuća scenarija kako bi dokazali s najmanje 80 %-tnom vjerojatnošću da će dugoročno nadmašiti inflaciju. To jasno pokazuje ne samo važnost pažljivog odabira ulaganja, već i ključnu ulogu pravilne diverzifikacije u upravljanju rizikom i ostvarivanju ciljanih rezultata.
Mirovinska štednja je dugoročan projekt, a upravo dugoročno ulaganje omogućava umanjivanje utjecaja kratkoročnih tržišnih fluktuacija. Planiranjem na vrijeme, štediše ne samo da povećavaju izglede za stabilnu mirovinu, već i maksimiziraju koristi od složenog kamatnog računa, procesa gdje se zarada reinvestira i generira dodatne povrate, čime se kroz vrijeme znatno povećava vrijednost portfelja.
U tom smislu, 100 % dionički portfelji imaju jasan potencijal za ostvarivanje viših složenih povrata, pod uvjetom da je štediša spreman prihvatiti veću kratkoročnu volatilnost u zamjenu za dugoročnu dobit.
Obje strategije Europske mirovine – životni ciklus 100–0 i 80–20 – koriste automatizirani mehanizam smanjenja rizika: tijekom rane faze štednje većina sredstava ulaže se u dioničke ETF-ove (uz 20 % u obveznicama kod strategije 80–20). Deset godina prije mirovine započinje faza deriskirianja, gdje se dionice postupno zamjenjuju obveznicama kako bi se smanjio rizik volatilnosti u osjetljivom razdoblju izlaska iz radne snage.
Na dan umirovljenja portfelj se stabilizira na omjeru 60 % dionica i 40 % obveznica, koji se održava i tijekom faze isplate, osiguravajući ravnotežu između rasta i zaštite kapitala
Razlike u naknadama
Uz samu izvedbu moramo spomenuti i strukture naknada. PEPP ima zahtjeve za transparentnošću troškova, što znači da svi troškovi moraju biti jasno prikazani i lako dostupni ulagačima. Maksimalna naknada koju mogu propisati pružatelji PEPP-a je 1 % dok je u 3. stupu ona definirana na 3 %. Naknada za prijenos sredstava (izlazna naknada) u 3. stupu iznosi 1,75 % za sve fondove dok u Europskoj mirovini izlazna naknada ne postoji.
Međutim, vratimo se na upravljačku naknadu, Europska mirovina je i u ovom koraku išla korak dalje te godišnja naknada iznosi svega 0,6 % + PDV godišnje, ukupno 0,90-92 % godišnje (uključen PDV i interne naknade ETF-ova). Ujedno, to je i jedina naknada koju plaćate za cijelu uslugu Europske mirovine.
No, treba se osvrnuti i na uredbu PEPP-a, koja nalaže da upravitelji moraju transparentno prikazati sve naknade koje ulaze u samu investiciju. Tako su u prikaz uključene i ulazne naknade i naknade ETF-ova, koje klijent inače ne vidi jer se obračunavaju odmah pri kupnji samog ETF-a. Trošak koji se plaća Finaxu, s uključenim PDV-om, ovisi o odabranoj strategiji i kreće se između 0,72 % i 0,74 %.
Čak i ove naizgled male razlike u naknadama dugoročno čine veliku razliku jer nam naknada u konačnici ”jede” dio našeg prinosa koji bi uz složenu kamatu mogao biti i veći.
Isplatna faza – podcijenjeni paramter vaše štednje
Mnogi godinama uplaćuju u 3. stup misleći da će u mirovini slobodno raspolagati svojom štednjom. No kada dođe vrijeme za isplatu, stvari postaju znatno složenije. Tada se prvi put otkriju sva ograničenja sustava i koliko zapravo malo kontrole imate nad vlastitim novcem.
Kada napunite 55 godina, imate pravo zatražiti isplatu. Međutim, odmah možete povući samo 30 % ukupne štednje. Ostatak se mora isplaćivati postupno, u mjesečnim ratama, prema unaprijed zadanim pravilima.
Ako imate manje od 13.300 €, novac se isplaćuje izravno iz fonda, ali uz uvjet da isplate traju najmanje pet godina. Iznosi nisu fiksni, već ovise o tržišnoj vrijednosti udjela, što znači da se mogu mijenjati.
Ako imate više od 13.300 €, dio sredstava morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD). Tada prestajete odlučivati o vlastitom novcu. MOD nastavlja ulagati vaša sredstva, ali vrlo konzervativno, uz niske prinose. Podaci o prinosima nisu javno dostupni, a izračuni koje koriste ne mogu se samostalno provjeriti. Nakon godina štednje prepušteni ste zatvorenom sustavu koji ne nudi ni transparentnost ni fleksibilnost.
I tu se jasno vidi razlika između ova dva proizvoda. U 3. stupu, u isplatnoj fazi ulažete još konzervativnije nego što ste ulagali tijekom razdoblja štednje.
S Europskom mirovinom (PEPP) situacija je bitno drugačija. Kada navršite 55 godina, imate pravo povući cijeli iznos svoje štednje ako to želite. Ne morate, ali možete. Ta sloboda je iznimno važna. Možda ćete tada poželjeti skratiti radno vrijeme, pomoći djeci, pokriti zdravstvene troškove ili jednostavno uživati u opuštenijem načinu života.
Uz to, Europska mirovina koristi strategiju životnog ciklusa, o kojoj smo već pisali, a koja automatski prilagođava ulaganja vašoj dobi. Kada dosegnete 65. godinu života, vaša ulaganja bit će raspoređena u omjeru 60 % dionički ETF-ovi i 40 % obveznički ETF-ovi. Time se postiže ravnoteža između stabilnosti i prinosa – zadržavate potencijal rasta, ali s manje rizika.
Želim mirovinu s europskim pravilima
Najvažnije od svega, sve je transparentno. U svakom trenutku znate gdje je vaš novac uložen, koliki je ostvareni prinos i imate punu kontrolu nad svojim sredstvima. Taj osjećaj jasnoće i upravljivosti ljudima donosi sigurnost, a kada znate što se događa s vašim novcem, manja je vjerojatnost da ćete donositi impulzivne ili nepovoljne financijske odluke.
Za kraj, iako su i 3. stup i Europska mirovina (PEPP) namijenjeni dodatnoj mirovinskoj štednji, razlike među njima su ključne. 3. stup ograničen je na hrvatsko tržište, ulaže konzervativno, a isplatna faza je kruta i nefleksibilna. S druge strane, Europska mirovina koristi sve prednosti suvremenog investiranja, dugoročni pristup, globalnu diverzifikaciju, učinak složenog kamatnog prinosa, niske naknade i punu prenosivost unutar Europske unije.
Zbog veće slobode, bolje kontrole i jasnih pravila, Europska mirovina u mnogim je slučajevima pametnije i isplativije rješenje za vašu financijsku budućnost.
U ovom blogu pronaći ćete marketinške informacije o Europskoj mirovini (PEPP).
Upozorenje: S investiranjem je povezan rizik. Prošli prinosi nisu jamstvo budućih prinosa. Porezna oslobođenja primjenjuju se isključivo na rezidente dane zemlje i mogu se razlikovati ovisno o konkretnim poreznim zakonima. Pogledajte naše tekuće i završene akcije.