Prevario nas je Vuk sa Wall Streeta. Koja su ulaganja zapravo privukla mlade?

U posljednje vrijeme primjećujem pozitivan trend među svojim vršnjacima. Mladi su se zainteresirali za ulaganje i ne žele ostaviti svoj novac da stoji na bankovnim računima. To su dobre vijesti. Nije to samo moje mišljenje, naprimjer, Finder.com je napravio studiju na uzorku u Velikoj Britaniji i otkrio da više od tri četvrtine milenijalaca i pripadnika generacije Z planira uložiti u bliskoj budućnosti.

Izvor: Finder.com

Prema istraživanju, glavni razlozi bili su niske kamatne stope u bankama, ali i dostupnost aplikacija za investiranje. U gornjoj tablici možete vidjeti razne razloge za ulaganje za sve generacije. Međutim, ako pogledamo isključivo milenijalce, za 44% njih aplikacije su igrale ključnu ulogu.

U ovom članku se želim osvrnuti upravo na te aplikacije jer ćete kroz razgovor o njima dobiti osjećaj za potencijalne zamke. Jednom prijatelju je upravo „pao“, Dogecoin i Ethereum, iako se do sada činilo da rastu. Drugi je otvorio račun na platformi NAGA i dobiva savjete od "iskusnih" streamera koje dionice treba kupiti ovaj tjedan, a kojih se riješiti.

Svijet ulaganja je dinamičan i najspretniji u njemu će se najviše obogatiti, samo trebate znati pogoditi pravo vrijeme i dobro odabrati, zar ne? Uostalom, gledali smo Vuka s Wall Streeta i vidjeli smo da se trgovanjem u svega par trenutaka stvaraju i gube milijuni.

Problem je što to nije tako. Svijet pametnih ulaganja je iznenađujuće dosadan i umjesto da obraćate pozornost na to koja kriptovaluta sada raste, morate biti strpljivi. No, o tome ćemo kasnije.

Niske naknade i „uzorna“ bogatstva

Za početak, pogledajmo što je mladima olakšalo pristup financijskim tržištima. Mnogi u tu svrhu koriste internetske investicijske platforme. To su aplikacije koje svatko može odmah preuzeti na svoj mobitel i početi investirati, obično uz minimalne naknade. Kako su mladi odrastali uz pametne telefone, nije im problem brzo se snaći u odabranom sučelju.

Platforme se neznatno razlikuju, a neke, poput Robinhooda, uopće ne naplaćuju naknade za pojedinačne transakcije i prikupljaju novac iz drugih izvora. Naprimjer, njemačka NAGA-e, naplaćuju naknade, ali oni svojim klijentima nude mogućnost kopiranja trgovina poznatih ulagača (špekulanata) ili influencera. Taj je fenomen, poznat kao društveno trgovanje, u Slovačkoj promovirala Zuzana Plačková.

Bez obzira na koju aplikaciju, investitore ujedinjuje demografija i motivacija. Na njih ciljaju uglavnom mladi investitori. Polovica korisnika Robinhooda mlađa je od 30 godina i nikada prije nisu ulagali. Neki žele zaraditi za stanarinu, ali mnogi milenijalaci su pokušali prikupiti novac za otplatu studentskih dugova.

Razvoj cijene dionica tvrtke GameStop

Što se tiče motivacije, vrlo je lako obmaniti se vizijom brze zarade. Uzor su ljudi poput Plačkove, koja je navodno u 4 dana zaradila 865 eura, ili čak streamer koji nastupa pod pseudonimom The Roaring Kitty, koji je na dionicama GameStopa zaradio 20 milijuna dolara. Intuicija sugerira da je takve uspjehe vrlo teško ponoviti, inače bismo svi plivali u novcu.

Na koji način korisnici ovih platformi trguju?

U usporedbi s tradicionalnim posrednicima (tj. subjektima koji su ovlašteni kupovati i prodavati vrijednosne papire na burzi u ime ljudi), vidimo dvije razlike u ponašanju prosječnog korisnika. Prva je veća učestalost trgovanja, druga je popularnost rizičnijih, špekulativnih instrumenata.

Veća učestalost znači česte kupnje i prodaje određenih vrijednosnih papira. Umjesto da kupuje i drži dionice nekoliko godina, osoba pokušava pogoditi tjedne kada će rasti, a zatim ih se brzo riješiti i zamijeniti ih za druge. Studija iz prvog tromjesečja 2020. usporedila je obujam trgovanja između prosječnog korisnika Robinhood-a i tradicionalnog američkog brokera Charlesa Schwaba, te je otkrila da je prvospomenuti trgovao 40 puta više.

Međutim, istodobno postoje popularni rizičniji alati, poput opcija ili kriptovaluta. Prvi jednostavno rečeno predstavlja okladu u razvoj drugih vrijednosnih papira, a drugi predstavlja ekstremne fluktuacije cijena. Međutim, ne želim vas dovesti u zabludu - rizičnim alatima također se uvelike trguje na Wall Streetu, ali tamo to rade superračunala i najveći matematički umovi.

Broj opcija kojima se trguje za svaki dolar položen na prosječni račun klijenta, Izvor: The New York Times/Alphacution Research Conservatory

Zato su tradicionalni brokeri uglavnom zabranili ove instrumente neiskusnim ulagačima. Međutim, bez obzira na to, onii su doživjeli procvat budući da je danas dovoljno da si samo skinute aplikaciju.

Ovaj obrazac ponašanja događa se iz dva razloga. Prva je filozofija brzog bogaćenja. Za veću dobit pokušavate svaki dan točno pogoditi koje će dionice rasti iznad prosjeka.

Drugi razlog je, što platforme svoje korisnike guraju u učestalo trgovanje, što me dovodi do sljedećeg dijela članka.

Ulaganje kao računalna igra

Za početak se možemo zapitati, zašto bi platforme to činile, kada to zvuči opasno. Motivacija se razlikuje od aplikacije do aplikacije. Možda ste čuli izraz da njihovi klijenti zapravo nisu kupci, već proizvod. Dijelom je to istina, neke platforme imaju najveću zaradu od prodaje tzv. plaćanje za tijek narudžbe (PFOF – Payment for order flow)

Robinhovi izvori prihoda u prvom kvartalu 2020
Izvor: Izvješća regulatorima i tržišnim stručnjacima

Kada zatražite od aplikacije da vam kupi vrijednosni papir, to obično ne učini odmah, nego će pričekati neko vrijeme i učiniti to sa još nekoliko zahtjeva odjednom. Tijekom tog vremena prodavat će podatke o neriješenim nalozima, drugim subjektima koji ulažu u burzu kako bi mogli kupiti vrijednosnice ranije te ih prodati po višoj cijeni običnim ljudima koristeći aplikacije.

Dakle, što će više mladi klijenti trgovati, to će više platforma PFOF prodati. Međutim, druge aplikacije izravno naplaćuju svaku transakciju, što dodatno povećava motivaciju da se ljudi guraju u učestale trgovine.

U praksi to čine tako da drže kupce u neizvjesnosti da li će im investicija života pobjeći ispred nosa te ih prisiljavaju da neprestano razmišljaju trebaju li promijeniti svoju strategiju. Kad vrijednost portfelja padne za samo 0,01%, cijelo sučelje zasvijetli crveno, vičući da se moraju brzo riješiti dionice i kupiti nove.

Kad klijent sjedi na poslu ili za ručkom, mobitel mu šalje obavijest o najisplativijim dionicama u posljednja 24 sata, kako ih ne bi zaboravio kupiti. Ako to učini, na zaslonu se ispaljuju konfeti kako bi klijenta nagradili dozom dopamina.

Na zaseban način se nudi kopiranje slavnih osoba, influencera ili iskusnih ulagača. Ti ljudi ulažu velike iznose i dobivaju naknade od platforme koje im omogućuju pokrivanje naknada iz učestalih trgovina. Međutim, ako prosječna osoba na ovaj način ulaže male iznose, njegovi su prihodi prvenstveno namijenjeni za nadoknadu gubitka naknada, a na kraju gubi novac sve dok platforma zarađuje.

Zašto je to opasno?

Glavna opasnost je gotovo siguran gubitak uštede koju ulažemo na platformama. Studija brazilskih dnevnih trgovaca (ljudi koji trguju svaki dan i čije ponašanje podsjeća na visoku učestalost trgovanja) pokazala je da ih je 97% u gubitku nakon godinu dana prakticiranja te navike. U objašnjenju si možemo pomoći ekonomskom teorijom efikasnog tržišta.

Ta ista kaže da se u svakom trenutku sve dostupne informacije odražavaju na vrijednost vrijednosnog papira, a daljnji razvoj cijena će bit određen budućim događajima koji se ne mogu predvidjeti. Nemogućnost otkrivanja nečega što je prošlo ispod radara tržišta se može objasniti činjenicom da većina investitora koji konkuririaju normalnim malim investitiorima su timovi najboljih matematičara na svijetu koji imaju i pomoć superračunala.

Jednako je opasno kopirati influencere koji nemaju iskustva s ulaganjem, a koji biraju dionice u koje ulažu slučajnim odabirom. Sama platforma NAGA, raj za društveno trgovanje, priznala je da više od 74% računa malih ulagača trpi financijske gubitke prilikom investiranja.

Utjecaj na njihove živote je ogroman, mnogi u te platforme ulažu iz raznih izvora ušteđevina, što od životnih pa sve do stambenih, neki odu tako daleko da završe u velikim minusima što posuđivanjem što minusima na kreditnim karticama.

Međutim, ovo nije konačan iznos. Ako izgubite 10.000 eura u dobi od 25 godina, također ste izgubili svu moguću buduću zaradu od ovog novca. Naprimjer, mogli ste dugoročno ulagati na burzi, što bi, s prosječnim prinosom od 8% godišnje tijekom 40 godina pomoću složene kamate stvorilo pristojnih 217.000 €.

Još jedna šteta je stvaranje loših investicijskih navika. Ako osoba želi dugoročno ulagati, naprimjer kako bi uštedjela za mirovinu, mora odabrati raznoliki portfelj vrijednosnih papira i idealno ga ostaviti na miru desetak godina, čak i ako u međuvremenu dođe do krize.

Navike poput iluzije kontrole tržišnog razvoja ili kupnje dionica, prema aktualnim vijestima svakog tjedna, mogu pokvariti ovu strategiju i dovesti je do opasnih nagađanja.

Koja je bolja alternativa

Srećom, postoje bolje alternative za mlade ljude da sigurno upravljaju svojim novcem. No, potrebno je od samog početka riješiti se iluzija – te iste nam neće nam donijeti 20 milijuna i vjerojatno nas neće svrstati među najbogatije ljude na svijetu. Međutim, gotovo sigurno mogu jamčiti da ćemo imati pristojnu mirovinu, omogućiti si kupovinu vlastitog stana ili financiranje obrazovanja svoje djece.

Način da se riješite rizika gubitka je dugotrajno pasivno ulaganje. Vrijednost cijelog tržišta je uvijek rasla tijekom desetljeća, zajedno s povećanjem produktivnosti i svjetskog bogatstva. Stoga, iako je bilo godina kada je vrijednost imovine padala, tijekom narednih je taj gubitak izbrisan te je sada vrijednost pozamašna. Iz tog razloga je važno ne nagađati, ostati miran, ostaviti portfelj na miru da radi za vas godinama, a kasnije u životu ubirati prihod koji će donijeti.

Ovaj argument potvrđuje i poznati štrajk investicijskog gurua Warrena Buffetta protiv hedge fondova. Godine 2008. on se kladio da će američki indeks S&P500 nadmašiti pažljivo odabrani portfelj dionica hedge fondova za 10 godina. Buffett je naravno dobio okladu.

Najbolje je to, što je ovo rješenje jednako pristupačno kao i prije spomenute aplikacije. Također je moguće sa redovitim studentskim primanjima slati 10 eura mjesečno u portfelje ETF fondova koji kopiraju cijelo tržište umjesto u određene dionice. Put do bogatstva zahtijeva strpljenje i ustrajnost, ali na kraju sigurno vrijedi zasluženu nagradu.