U ovom tekstu saznat ćete:
- zašto je hrvatski mirovinski sustav pod pritiskom
- kako demografija i tržište rada utječu na mirovine
- što to konkretno znači za vašu budućnost
Zašto je sustav pod pritiskom
Iza visine mirovine stoji niz faktora koji zajedno određuju koliko je sustav održiv. Analize Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija već godinama upozoravaju na slične obrasce. Hrvatska ima relativno kratak radni vijek, velik broj ljudi odlazi u prijevremenu mirovinu, a uplate doprinosa često su niže nego u razvijenijim zapadnoeuropskim zemljama.

Jedan od najvažnijih pokazatelja je omjer zaposlenih i umirovljenika. Danas u Hrvatskoj na jednog umirovljenika dolazi oko 1,4 zaposlena. Nekada je taj omjer bio znatno povoljniji. To u praksi znači da sve manji broj radno aktivnih građana financira sve veći broj mirovina.
Uz to, Hrvatska ubrzano stari. Prema projekcijama Eurostata, udio stanovništva starijeg od 65 godina nastavit će rasti i u narednim desetljećima. Više umirovljenika, manje radno aktivnih, to je kombinacija koja sustav stavlja pred ozbiljan izazov.
Kad se sve zbroji i oduzme, jasno je zašto se o održivosti mirovinskog sustava sve češće govori kao o jednoj od ključnih ekonomskih tema. Kolač ostaje isti, a sve je više onih koji ga trebaju podijeliti.
Što to znači za vas
Često se postavlja pitanje tko je odgovoran za rješenje. Dio odgovora leži u reformama sustava. Stručnjaci spominju dulji radni vijek, poticanje ostanka na tržištu rada i snažnije uključivanje dodatnih oblika mirovinske štednje.
No nije sve u rukama države.
Ako se oslanjate isključivo na državni sustav, svoju buduću mirovinu prepuštate okolnostima na koje često nemate utjecaj. S druge strane, dodatna štednja i ulaganje za mirovinu daju vam mogućnost da barem dio svoje financijske sigurnosti gradite sami.
Otvorite račun i započnite ulagati već danas
Na taj način ne čekate da se sustav promijeni, nego uzimate stvari u svoje ruke i gradite vlastitu sigurnosnu mrežu za razdoblje nakon radnog vijeka.