U posljednje vrijeme to mi se pitanje sve češće mota po glavi. Svaka generacija, čini se, ima svoj trenutak kada optimizam počne opasno sličiti nagađanju. Cijene lete u nebo, očekivanja još više i odjednom svi imaju mišljenje. Da bismo razumjeli gdje se danas nalazimo, dobro je vratiti se osnovama i zapitati se jednostavno: što je zapravo (bubble) balon?

Što je zapravo balon (a što nije)

Riječ balon često se koristi, osobito kad tržišta rastu brže nego što bi itko očekivao. No nije svaki skok cijena balon, baš kao što nije svaka korekcija krah. Lako je nešto proglasiti balonom čim to izgleda skupo, ali time se ne objašnjava što se uistinu događa ispod površine.

U svojoj srži balon je priča koja postane jača od činjenica. Cijene rastu jer ljudi vjeruju da će rasti i dalje. Svaki novi vrhunac dodatno učvršćuje to uvjerenje i privlači nove kupce. Nastaje začarani krug koji pokreće povjerenje, zamah i doza kolektivne mašte.

Ono što razlikuje zdravo tržište od balona nije količina entuzijazma nego odnos između očekivanja i stvarnosti. Na zdravom tržištu cijene ipak prate stvarnu vrijednost, čak i ako su pogurane optimizmom. U balonu ta veza puca. Ljudi prestaju pitati „Koliko to vrijedi?“ i počinju se pitati „Koliko još može narasti?“

Balon ne počinje pohlepom. Obično sve krene od nečeg stvarnog, od neke vrste proboja, nove tehnologije, velike ideje. Željeznice, internet, nekretnine, umjetna inteligencija. Svaki od tih valova započeo je kao iskrena inovacija koja je promijenila svijet. No negdje putem uzbuđenje preraste u pretjerivanje. Priča prestigne brojke, a vjera postane glavna valuta.

Kratka tura kroz najveće balone u povijesti

Kad se osvrnemo unatrag, financijska povijest prepuna je trenutaka koji su se u tom trenutku činili kao prekretnice. Svaki balon započeo je s velikom idejom koja je u početku imala savršen smisao. No kako je raslo uzbuđenje, stvari su se počele vrtjeti u krug, sve brže i brže.

Tulipomanija (1630-e, Nizozemska)

U doba nizozemskog zlatnog razdoblja tulipani su postali simbol ljepote, bogatstva i prestiža. Njihova rijetkost učinila ih je toliko neodoljivima, da se lukovicama trgovalo gotovo kao da su zlatne. Na vrhuncu ludila, za jednu lukovicu ste mogli kupiti kuću u Amsterdamu.

Postojali su čak i terminski ugovori i špekulacije na lukovice koje još nisu ni procvjetale, rani oblik trgovanja derivatima. Kad su kupci preko noći nestali, tržište se urušilo kao kula od karata. Ono što je počelo kao luksuzni hir pretvorilo se u lekciju koja i danas fascinira ekonomiste.

Željeznička manija (1840-e, Velika Britanija i SAD)

Pojava željeznice donijela je obećanje o povezanim gradovima, bržem prijevozu i blagostanju za ulagače. Ideja je zvučala potpuno razumno jer vlakovi su tada predstavljali budućnost. Kapital je pristizao sa svih strana, često i prije nego što su prve tračnice uopće bile položene. U nekim su slučajevima investitori kupovali dionice tvrtki koje su gradile pruge što su doslovno vodile u nigdje, u prazna polja, šikare i neobrađene livade.

Čak je i Charles Darwin, poznatiji po teoriji evolucije nego po financijskim pothvatima, uložio velik dio svoje imovine i izgubio oko 60 % kad je balon puknuo. Kad se pokazalo da prve pruge nisu donijele očekivanu dobit, povjerenje se urušilo. Mnoge su tvrtke propale, ali one koje su opstale postale su temelj suvremenog prometa.

Dot-com boom (1990-e, SAD)

Dolazak interneta donio je novu vrstu optimizma. Svi su htjeli uhvatiti svoj komad digitalne budućnosti. Investitori su bacali novac na sve što je završavalo s ".com", čak i ako tvrtka nije imala ni prihod ni jasan plan, a ponekad ni proizvod. Rizični (venture) kapital tekao je kao iz rukava, a marketinški trikovi postali su legendarni.

Godine 1999. Pets.com potrošio je milijune na reklamu za Super Bowl s lutkom od čarape koja je ubrzo postala simbol pretjerivanja. Kad je tržište puklo, nestali su bilijuni dolara, ali ono što je ostalo bilo je stvarno: internetska infrastruktura, nove ideje i početci kompanija koje danas vladaju globalnim tržištima.

Stambeni balon (2000-e, globalno)

Za razliku od tulipana ili tehnoloških dionica, tržište nekretnina djelovalo je kao sigurna luka. Svi su razumjeli o čemu se radi. Nekretnine su se smatrale sigurnim ulaganjem koje može samo rasti. Banke su u to vrijeme dodatno dolijevale ulje na vatru, dijeleći kredite gotovo svakome tko je zatražio, a zatim su te hipotekarne zajmove pakirale u složene financijske proizvode koje je malo tko razumio.

U jednom trenutku čak su i taksisti kupovali kuće kao investiciju. No kad su ljudi počeli kasniti s otplatama, sve je krenulo nizbrdo i pokrenuo se nezaustavljivi domino efekt. Rezultat je bila globalna financijska kriza koja je ostavila dubok trag i promijenila čitavu generaciju. Ironično, sustav je bio toliko profitabilan da ni menadžeri rizika u nekim velikim bankama nisu znali objasniti kako zapravo funkcionira.

Svaki od ovih balona imao je sličan scenarij. Prava inovacija ili nova prilika potaknula je uzbuđenje, uzbuđenje je preraslo u pretjerivanje, a pretjerivanje je završilo kolapsom. Ipak, svaki je ostavio nešto vrijedno iza sebe. Željeznice su promijenile način na koji putujemo, tulipani su i dalje prekrasni, internet je postao neizostavan, a stambena kriza dovela je do strožih pravila i boljeg razumijevanja rizika.

Povijest nas uči da baloni nisu samo neuspjesi. Oni su i razdoblja ubrzanog učenja i napretka, potaknuta našom vječnom željom da vjerujemo u sljedeću veliku stvar.

Novo lice euforije

I evo nas ponovno, usred još jednog vala optimizma. Ovoga puta sve se vrti oko umjetne inteligencije. Gdje god se okrenemo, svi imaju nešto za reći o njoj.
Svaki tjedan umjetna inteligencija pomiče granice i ruši rekorde. OpenAI, Anthropic i Mistral predvode utrku, dok tehnološki divovi poput Microsofta, Googlea i Nvidije ulažu ogroman novac kako bi pogurali kotač napretka još brže.

Krajem 2024. globalno tržište AI procjenjivalo se na oko 280 milijardi dolara. Do kraja ove godine bi moglo dosegnuti 390 milijardi, a projekcije govore da će do 2033. narasti na čak 3,5 bilijuna dolara. Takav skok ne događa se preko noći jer iza njega stoji lavina inovacija u industrijama poput automobilske, zdravstvene, maloprodajne, financijske i proizvodne.

Drugim riječima, karta je na stolu. Tvrtke koje danas diktiraju tempo određivat će kako ćemo sutra živjeti, raditi i trošiti.

Nvidia je pritom postala svojevrsno zaštitno lice novog doba. Njezini čipovi pokreću većinu današnjih AI sustava, a tržišna vrijednost tvrtke vinula se u nebo do razina koje su donedavno zvučale kao znanstvena fantastika. Kao što je Apple nekoć simbolizirao revoluciju pametnih telefona, tako danas Nvidia utjelovljuje eru AI-ja.

No priča ne staje na velikim imenima ni rastu cijena dionica. Startupi niču kao trave poslije kiše, razvijajući alate koji mogu pisati, analizirati, dizajnirati, pa čak i razmišljati rame uz rame s nama. U zraku se osjeća iskreno uvjerenje da smo na pragu nečega što bi moglo preokrenuti svijet naglavačke.

Naravno, svaka medalja ima dvije strane. Jesmo li možda malo previše pohitali s procjenama? Je li baš svaka tvrtka „AI tvrtka“? Možda i nije. No, ovaj put optimizam se čini opravdanim jer su temelji čvršći, usvajanje brže, a učinci već itekako vidljivi.

Kad su svi očekivali krah koji nikad nije došao

Povijest pokazuje i drugu stranu medalje. Trenutke u kojima je većina bila uvjerena da je slom neizbježan, a on se jednostavno nije dogodio. Nakon krize 2008., mnogi su bili sigurni da će, čim središnje banke ukinu program kvantitativnog popuštanja i podignu kamatne stope, cijelo desetljeće rasta tržišta pasti u vodu. No kad su kamate napokon porasle, dugo očekivani kolaps nije stigao. Tržišta su se možda malo savila, ali nisu pukla, tvrtke su nastavile rasti, a inovacije su gurale svijet naprijed.

Sličnih priča je bilo na pretek: 

• Sličnih je priča napretek.
• Govorilo se da će se euro raspasti. Nije.
• Prognoziralo se da će zapadne ekonomije potonuti u stagnaciju nakon što se Kina otvori. Umjesto toga, globalni rast se ubrzao.
• Rugalo se društvenim mrežama da nikad neće biti profitabilne. Danas su među najjačim poslovnim modelima na svijetu.
• Čak su i pametni telefoni bili proglašeni prolaznom modom, prije nego što su nam potpuno promijenili svakodnevicu.

U svakom od tih slučajeva masa je bila sto posto sigurna, a sto posto u krivu. Svijet se prilagodio. Tržišta su evoluirala. Dugoročni rast nastavio se za one koji su ostali u igri i ostali ulagati.

Zašto bi ovoga puta moglo biti drugačije

Svaki balon počinje nečim stvarnim. Ideja u svojoj srži obično ima smisla, ali kad kolektivno uzbuđenje preuzme palicu, lako se ode predaleko. Ipak, ovaj put nešto djeluje čvršće pod nogama. AI nije prazno obećanje koje tek čeka potvrdu. Ona je već tu i mijenja način na koji radimo, učimo i stvaramo.

• Tehnologija je stvarna i već je među nama - za razliku od mnogih prijašnjih balona ovdje ne prodajemo „mačka u vreći“. Ključna inovacija nije samo lijepa teorija jer umjetna inteligencija već sada rješava konkretne probleme, ubrzava procese i podiže produktivnost na način koji se može jasno izmjeriti. Tvrtke koje uvode generativnu AI bilježe vidljive dobitke i veću učinkovitost. Prema jednom istraživanju zaposlenici koji koriste AI alate uštedjeli su prosječno 5.4 % radnog tjedna i ta ušteda je podigla produktivnost na razini cijelih organizacija. U tehničkim ulogama taj je skok još izraženiji. Za razliku od ranog interneta koji je godinama čekao infrastrukturu i edukaciju korisnika AI je dostupan svakome odmah i bez prepreka. Dovoljno je imati prijenosno računalo ili mobitel i možete ga početi koristiti, isprobavati i graditi vlastita rješenja.
  
  
• Novac je veći, ali i svijet je isto - brojke oko AI-ja mogu izgledati kao da su „iz svemira“. Milijardske valuacije, rekordne investicije i globalno uzbuđenje lako mogu ostaviti dojam pretjerivanja. Ipak današnja financijska tržišta mnogo su veća nego u prijašnjim tehnološkim ciklusima i tehnologija danas zauzima znatno veći dio svjetskog gospodarstva. U svijetu koji funkcionira na puno široj skali ono što izgleda golemo često je samo razmjerno. Ta se promjena razmjera jasno vidi u tržišnom utjecaju AI-ja. Zajednička vrijednost kompanija povezanih s AI-om narasla je za nekoliko bilijuna dolara u zapanjujuće kratkom razdoblju. Prema jednoj procjeni samo osam najvećih AI orijentiranih tvrtki dodalo je 4.3 bilijuna američkih dolara tržišne vrijednosti u nešto više od devet mjeseci. U određenim trenucima mala skupina AI pokretanih kompanija činila je oko 60 % ukupnih dobitaka na američkom tržištu dionica. Te brojke nisu napuhivanje jer pokazuju koliko je AI već utkan u moderne poslovne modele, donošenje odluka i razvoj proizvoda.
  
  
• Ljudska priroda ostaje ista - jedna stvar se ne mijenja: ljudska psihologija. Uzbuđenje, strah da ćemo propustiti priliku i uvjerenje da je ovaj put drukčije pokreću svaki ciklus. Razlika je možda u tome što ih danas više ljudi prepoznaje, iako nas svijest o njima ne spašava uvijek od ponavljanja istih grešaka.

Možda je ovoga puta stvarno drugačije, a možda nam se samo čini jer smo usred svega toga. Tehnologija je stvarna, optimizam isto tako, ali ni rizik ne spava. Upravo ta napetost između snova i stvarnosti ono je što gura svijet naprijed.

Mogući scenariji

Predvidjeti budućnost bilo koje nove tehnologije uvijek je nezahvalan posao. Kad je riječ o AI-u, to se čini gotovo nemogućom misijom. Ipak, korisno je zamisliti nekoliko mogućih scenarija u kojima bi se ova priča mogla razvijati. Nijedan nije siguran, ali svaki otkriva nešto o tome kamo bismo mogli krenuti.

1. Klasični prasak

Veliko uzbuđenje dolazi prije stvarnosti. Previše tvrtki obećava previše, i to prerano. Kad se napredak uspori ili investitori izgube strpljenje, novac počne presušivati, a vrijednosti naglo padaju. Najslabiji igrači izlaze iz igre, a razgovor se s revolucije prebacuje na razočaranje. Kratkoročno to boli, ali često raščisti teren za zdravije i jače ideje koje kasnije mogu procvjetati.

2. Meko slijetanje

Rast se nastavlja, ali u realnijem ritmu. Investitori se polako vraćaju osnovama umjesto da jure za medijskom bukom. AI prestaje biti glavna zvijezda naslovnica i postaje tiha, ali snažna potpora poslovanju, korak po korak dižući produktivnost u svakoj branši. Hype se stišava, no rezultati ostaju. Ovo je najzdraviji scenarij i onaj koji obično stvara najtrajniju vrijednost

3. Prava transformacija

Najoptimističniji scenarij predviđa da će se razvoj AI-ja samo ubrzavati i da će postati jednako neizostavna kao električna energija ili internet. Cijele industrije mijenjaju lice, rađaju se potpuno nove, a globalna produktivnost skače do razina kakve još nismo vidjeli. U tom bi slučaju današnji optimizam bio itekako opravdan.

U stvarnosti, budućnost će vjerojatno biti miks sva tri scenarija. Neka će se područja umjetne inteligencije suočiti s korekcijom, dok će druga nastaviti stabilno rasti, pa i ubrzavati. Najvažnije nije pogoditi točan ishod, nego shvatiti da napredak rijetko ide ravnom crtom.

Kako tome pristupiti

Svako razdoblje uzbuđenja nosi i priliku i rizik. Ta se ravnoteža nikad nije mijenjala. Mijenja se samo način na koji mi reagiramo. Rasprave o umjetnoj inteligenciji često skaču iz krajnosti u krajnost. Jedni vide neograničen potencijal, drugi čekaju da se sve uruši kao kula od karata. Istina, kao i obično, leži negdje na pola puta.

Povijest nam pokazuje da velike inovacije napreduju u valovima. Prvo euforija, zatim sumnja, pa hladnije glave, ali napredak ne staje. Nikad nije. Isto smo proživjeli sa željeznicama, elektricitetom i internetom. Ljudi su svaki put bili nesigurni, a svijet je svaki put išao dalje.

Zato je pravo pitanje za ulagače jednostavno. Pokušavate li pogoditi „onaj pravi trenutak” ili ostajete ulagati i dodajete postupno kako se svijet razvija. Čekanje savršene cijene često zvuči pametno, ali u praksi je mnoge koštalo više propuštenog rasta nego što su ikada izgubili u korekcijama.

Moj pogled je jednostavan. Ne paničarite. Ne jurite za trendovima. Ne sjedite godinama sa strane čekajući savršen znak. Gradite poziciju polako, držite se discipline i gledajte dugoročno.

Uvijek će postojati razlog za prodaju, razlog za čekanje i razlog za sumnju. Ali dugoročni put je jasan. Sve smo ovo već prošli i uvijek smo se prilagodili. Napredak ide dalje, a s njim i cijeli svijet.