Kako se ponašati kada tržista padnu?

Naslovi u medijima su preplavljeni senzacionalizmom i clickbaitom (skupljanjem klikova). Naslov o padu tržišta koji postavlja pitanje dolazi li sljedeća financijska kriza ili ne će se uvijek kliknuti prije nego naslov koji izaziva pozitivne emocije. Neki ulagači možda budu i zavedeni i nervozniji zbog takvih članaka. Ljudi koji su razmišljali o učinkovitijoj uštedi svog novca mogli bi biti obeshrabreni od ulaganja i kao rezultat toga odgoditi svoje odluke.

Međutim, ako pogledamo naslove s druge strane, mogli bismo mirno reći da su trenutno "iznimne mogućnosti kupovine na burzi". Kako biste trebali percipirati padove tržišta te što biste trebali učiniti u takvim situacijama?

Mogućnosti kupovine, fondovi za hitne slučajeve i pravilnosti u ulaganju

Svaki dobar investitor će na pad tržišta gledati kao priliku, jer tko ne voli kupovati stvari jeftinije? Ako štedite neko vrijeme radi kupnje skupljeg predmeta ili usluge, odmora ili novog automobila te se on iznenada pojavi po sniženoj cijeni, vjerojatno ćete tu priliku iskoristili.

Financijska tržišta nisu drugačija. Postavite si fond za hitne slučajeve čak i prije nego što započnete s ulaganjem. Takav hitni fond veličine nekoliko mjesečnih primanja nema samo svrhu pokrivanja gubitka prihoda, već vam također omogućava da iskoristite mogućnosti koje vam život nudi, uključujući financijske i ulagačke.

Jednostavno rješenje za iskorištavanje tržišnih padova i povoljnu kupovinu su redovita manja mjesečna ulaganja. Ne morate gubiti vrijeme gledajući tržišta, razmišljati kada ulagati, akumulirati i premještati sredstva i kupovati okolo-naokolo.

Jednostavno postavite trajni nalog i kupnja po povoljnim cijenama će vam uvijek biti zajamčena kada tržišta padnu. Financijska disciplina je vrlo teška čak i nekome tko je izuzetno odgovoran, no regularno ulaganje je može jednostavno pružiti.

Većina naših klijenata su redovni ulagači. U njihovom slučaju, korekcija tržišta predstavlja dobrodošao događaj pri početku štednje. Prvi depoziti apreciraju najdulje. Već smo rekli kako je dugoročni obzor ključan uvjet uspješnog investiranja.

Sljedeći grafikon prikazuje razvoj paušalnog ulaganja u iznosu od 10 000 eura prije 15 godina u odnosu na redovno ulaganje od 100 eura mjesečno za isto razdoblje u portfelju Finax 100/0. To jasno pokazuje da su fluktuacije štednje manje zbog redovite kupnje sredstava. 

Napomena: Svi podaci vezani uz povijesni razvoj Finax portfelja su modelirani i kreirani na temelju povratnog modeliranja podataka. Metodu modeliranja povijesne izvedbe smo opisali u članku: Kako modeliramo povijesni razvoj portfelja. Dosadašnji rezultati nisu jamstvo budućih prinosa, te vaše ulaganje može rezultirati gubitkom.

Temelj ulaganja je složeno ukamaćivanje

Rezultat aprecijacije paušalnog ulaganja, unatoč kratkoročnom padu od više od 50% u 2008. godini, na kraju je veći od onog redovnog ulaganja (10 000 eura depozita s 36,446 eura konačne ili 18 000 eura depozita s 36 496 eura konačne vrijednosti u slučaju redovnog ulaganja).

Objašnjenje je da taj novac radi dulje vrijeme. Kod redovnog ulaganja dopuštate samo da iznos od 100 € (prvi depozit) djeluje jednako toliko vremena. Čudo složenog ukamaćivanja ostavlja više prostora za paušalno ulaganje.

Grafikon također potvrđuje važnost ulagačkog obzora kod rezultata ulaganja. Davanje vremena svom ulaganju važnije je od pokušaja predviđanja korekcije tržišta.

Kolika je vjerojatnost većeg tržišnog pada (kraha)?

Kao što smo već naveli, nitko ne zna odgovor na ovo pitanje.

Mediji i analitičari koji upozoravaju na novu financijsku krizu upućuju na kontinuirani rast tržišta, neke probleme u gospodarstvu i svjetskoj politici te prestanak poticaja od strane središnjih banaka.

No, statistika ne podržava njihovu tvrdnju. U modernoj povijesti financijskih tržišta koja traje gotovo stotinu godina, svjedoci smo svega pet padova od preko 40% na burzama (tzv. krah).

Korekcijom tržišta smatra se pad veći od 10%. Povijesno gledano, pojavljuje se u prosjeku svakih 11 mjeseci. Pad od više od 20% naziva se medvjeđim tržištem (Bear market). Obično se pojavljuje u prosjeku jednom u 4 godine. 

Što želimo reći s ovim podacima?

Vjerojatnost da je pad tržišta samo korekcija ili nekakvo manje medvjeđe tržište u prosjeku je oko 22 puta veće od vjerojatnosti pada tržišta. Stoga je nemoguće tempirati krahove tržišta.

Ako pokušate predvidjeti korekcije i prodati investiciju iz straha od pada, vjerojatnije je da ćete propustiti rast. Također je vjeroatnije da će tržište bez vas rasti, nego da će s vama padati.

Tu smo činjenicu naglasili 2018. i 2020. godine. Velika većina klijenata koji su ipak izašli s tržišta su u konačnici tu odluku požalili te su ostvarili gubitke zbog prerane prodaje. Oni nisu iskoristili priliku dok je tržište bilo na dnu nego su se vratili ulaganjima po višim cijenama nego što su ih prodavali u strahu od potencijalnog pada, ili im se uopće nisu vratili i do danas su propustili značajne tržišne prinose.

Drugim riječima, neulaganjem imate veće šanse da pretrpite gubitak nego ulaganjem. Vjerojatnost izgubljenog povrata mnogo je puta veća od ostvarenog gubitka. Samo investirani novac vam može donijeti profit. Gotovina svake godine gubi novac zbog inflacije, tako da u ovom slučaju zasigurno ćete ostvariti gubitak.

Nedostatak euforije 

Još jedno zanimljivo pravilo financijskih tržišta, kojeg smo naučili s iskustvom, je da je većina sudionika na tržištu uglavnom u krivu. Velike kretnje na tržištu dolaze nepredviđeno. Tržišta funkcioniraju na očekivanjima, a njihov neuspjeh u predviđanju je šok.

Danas mnogi sudionici na tržištu očekuju značajniji pad. Traže načine da osiguraju svoj portfelj, smanjuju izloženost i kupuju razne načine zaštite protiv padova. Na tržištu trenutno nema puno mjesta za šok.

A važan sastojak tržišnog kraha koji nedostaje je euforija. Svakoj velikoj prodaji prethodi slijepo povjerenje i neograničen optimizam što otvara prostor negativnim iznenađenjima. Međutim, ono još nije primijećeno na tržištima ili u gospodarstvima. Naprotiv, ulagači su oprezniji i zabrinutiji, a to su obično znakovi rasta.

Korekcije su prirodan fenomen Bikovskih tržišta (Bull market) baš kao što je i jutarnja rosa u jesen. Kratkoročni padovi ukazuju na snagu tržišta i njegovo zdravlje. Kontinuirani rast je opasan jer dolazi skupa s euforijom i rizikom neugodnih iznenađenja.

Dakle, što učiniti u vrijeme pada tržišta? 

U Finaxu više volimo pasivno ulaganje te izbjegavamo predviđanje tržišta. Naše iskustvo nas je dovelo do ovog pristupa. Pokušaj predviđanja, vrijeme i aktivno upravljanje investicijama obično ne dovodi do boljih rezultata, a i nepotrebno je skupo.

Sljedeći čimbenici su važni za pozitivan ishod ulaganja:

• Pravilna raspodjela - ispravan sastav portfelja izrađuje se uz pomoć našeg algoritma, a ulaganja se slažu s vašim ciljevima i profilom rizika,
• Dovoljno dugo razdoblje ulaganja – prema njemu prilagođavamo izbor portfelja,
• Niske naknade,
• Dovoljna diverzifikacija - podjela rizika,
• Porezna optimizacija
• Pravilnost ulaganja,
• Rebalansiranje - nudimo jedinstven način automatiziranog rebalansiranja kao još jedan alat upravljanja rizikom koji drži rizik portfelja na odgovarajućoj razini. U slučaju tržišnih turbulencija, ono automatski prodaje skupu imovinu, a kupuje jeftiniju imovinu

Što preporučamo učiniti kada tržišta padnu kako biste ostali sretni te zaradili što je više moguće:

• Ništa,
• Ako još niste započeli s ulaganjem, počnite što prije
• Postupno ulažite više,
• Pridržavajte se razdoblja ulaganja,
• Nemojte intenzivno pratiti svoja ulaganja,
• Slobodno vrijeme radije iskoristite za posao, obitelj ili hobije,
• Ili razmislite gdje biste mogli uštedjeti novac koji bi zatim mogao biti uložen,
• Ostanite smireni jer znate da su vaše uštede dobro zaštićene.

Na kraju, samo štednja i dovoljno velika imovina će vas zaštititi od sljedeće krize. Dakle, ako želite biti spremni za sljedeću krizu, počnite štedjeti što je prije moguće, izgradite svoj hitni fond i ulažite. Lakše je nositi se sa sljedećom financijskom krizom s imovinom, a ne s nulom na računu.

Porezni režim ovisi o individualnim okolnostima svakog klijenta te se može promijeniti u budućnosti.