Zahtjevnost
Rat između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država započeo je u samom kraju veljače, a tijekom mjeseca ožujka doveo je do pada na tržištima dionica i obveznica.
Rat je najteže pogodio tehnološke tvrtke, i to upravo one koje su najbrže rasle od „procvata umjetne inteligencije“. Od početka ožujka, američki indeks velikih tvrtki S&P 500 pao je za 5,1 %, dok je europski Stoxx 600 pao punih 8 %. Iz ovoga ponovno vidimo prednosti diverzifikacije, jer je primjerice energetski sektor porastao i ublažio pad portfelja naših investitora.
Izvedba je također potaknuta rastom dolara u odnosu na euro od 2,1 % u ožujku. Finax drži svoje pozicije u američkim dionicama u dolarima bez zaštite od valutnog rizika, što znači da trenutačna snaga dolara ide u korist naših investitora.
Primarni uzrok padova je sveobuhvatni doseg rata. Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, naglo smanjujući opskrbu ključnim sirovinama. Zemlje Perzijskog zaljeva izvozile su otprilike 20 % svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina kroz tjesnac. Isključivanje tankera iz međunarodnog prometa povećalo je cijenu Brent sirove nafte (referentne vrijednosti za arapsku naftu) za gotovo 63 %. Cijene su dodatno porasle onesposobljavanjem i uništavanjem naftnih bušotina u regiji.
Više cijene nafte imaju puno veći utjecaj od samog povećanja troškova goriva na benzinskim crpkama. Energija je potrebna za proizvodnju i/ili opskrbu gotovo svake robe i usluge te iz tog razloga utječe na krajnje cijene na globalnoj razini. Inflacija cijena hrane posebno će pogoditi Amerikance, čija poljoprivreda uvelike ovisi o fosilnim gorivima koja se troše u proizvodnji i korištenju gnojiva, pesticida i strojeva.
Cijene energenata također su zabrinjavajuće za ključnu infrastrukturu sektora umjetne inteligencije, konkretno za podatkovne centre umjetne inteligencije. Osim toga, Hormuški tjesnac ključan je za transport helija (koji se koristi za hlađenje poluvodiča diljem svijeta), petrokemikalija koje se koriste u farmaceutskim proizvodima, gnojiva i aluminija.
S obzirom na potencijalni utjecaj iranske krize na globalne cijene, američka i europska središnja banka zadržale su kamatne stope nepromijenjenima u ožujku. Ipak, obje su naglasile da je povećanje stopa i dalje moguće u narednim mjesecima ako će biti potrebno.
Energetski šok najviše su osjetila tržišta u nastajanju, koja za razliku od zapadnih gospodarstava nemaju dovoljno kapitala ili rezervi za ublažavanje utjecaja krize. Indeks tržišta u nastajanju posljedično je pao za 9,25 %.
Napetosti na tržištu roba prelile su se i na obveznice. Investitori su počeli uračunavati mogućnost da bi više cijene nafte mogle usporiti pad inflacije te su stoga očekivali sporiji tempo pada kamatnih stopa. Slijedom navedenog, došlo je do porasta prinosa na obveznice, što je uzrokovalo pad njihovih cijena. Prinos na desetogodišnje američke i njemačke državne obveznice porastao je tijekom mjeseca za otprilike 0,35 postotnih bodova.
Unatoč mnogim negativnim posljedicama, kriza nam također donosi i dozu postojanog optimizma: investitori su i dalje svjesni Trumpova oslanjanja na rastuća tržišta dionica. Čak i prije izbora, svoju je nadolazeću administraciju pozicionirao kao tržišno orijentiranu, a iskustvo nam govori da je spreman povući ručnu kočnicu kada tržišta padnu - čak i ako to znači potpuni zaokret u njegovoj politici.
Carine najavljene prošle godine na 'Dan oslobođenja', kao i trgovinski rat s Kinom, na kraju su završili ustupcima nakon oštrog pada tržišta. Iako je prvotno bila drastična, retorike u vezi toga, ali i aneksije Grenlanda, s vremenom su ublažene. S Iranom vidimo sličan obrazac: Trumpova vlada već je ukinula sankcije iranskim tankerima za naftu i pokazuje sve veću spremnost za pregovore o primirju. Stoga, ne treba paničariti - ako se kriza bude povoljno razvijala, mogao bi uslijediti oporavak tržišta.
Na našim relevantnim deviznim tržištima, euro je ojačao u odnosu na češku krunu za 1,35 %, ojačao je u odnosu na mađarsku forintu za 1,76 %, a ojačao je i u odnosu na poljski zlot za 1,42 %.
Najmanji pad među ETF-ovima uključenim u naše portfelje zabilježio je fond koji prati obveznice razvijenih tržišta, koji je zabilježio gubitak od 2,18 %. Fond koji prati obveznice tržišta u nastajanju zabilježio je najveći pad, i to od 9,46 %.
Među našim strategijama ulaganja u ETF-ove, navedeni događaji su imali najmanji utjecaj na 100 %-tni obveznički portfelj, koji je pao za 2,37 %. Najveći pad zabilježila je 100 %-tna strategija dionica, i to od 6,06 %. Novčanik je pao za 0,71 %, dok je Pametni depozit porastao za 0,09 %.
Događaji u ožujku još su nas jednom podsjetili da prilikom ulaganja trebamo:
• diverzificirati portfelj globalno i ne oslanjati se na jednu regiju ili sektor,
• ulagati pasivno i bez reagiranja na kratkoročne promjene,
• održavati dugoročni investicijski horizont.
