Zahtjevnost
3 godine naše Europske mirovine prošle su u trenu. Kao da je jučer bilo kad smo u hotelu Westin, na konferenciji za medije, prvi put predstavili ovaj proizvod javnosti. Taj trenutak nije bio samo lansiranje nečeg novog, već i početak naše priče o stvaranju sigurnije mirovinske budućnosti za sve koji razmišljaju dugoročno i žele ulagati u svoju mirovinu.
Tada nam se pridružio i dobro poznati Toni Milun, ujedno i prvi korisnik PEPP-a. Ako vas brojke iz ovog bloga ne uvjere do kraja, uvijek možete zaviriti i u Tonijevo iskustvo s PEPP-om koje smo ranije podijelili.
Osigurajte si ugodnu budućnost i iskoristite Europsku mirovinu
Ako prvi put čitate o tome, svakako pročitajte blogove u kojima opisujemo kako PEPP funkcionira i usporedbu s ostalim dobrovoljnim opcijama štednje za mirovinu. Pojedinosti o PEPP-u možete pronaći i u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u za strategiju 100/60 ili 80/60, koji će vam zajamčeno dati odgovore na većinu vaših pitanja.
Što kažu prinosi
Kada smo pokretali Europsku mirovinu, vodila nas je jasna ideja. Nismo željeli još jedan u nizu mirovinskih proizvoda, nego nešto što ljudima daje stvarnu kontrolu nad vlastitom štednjom za budućnost. Htjeli smo ponuditi rješenje koje je fleksibilno, sigurno i dostupno, bez obzira na to gdje živite. Ukratko, alat koji ne skuplja prašinu, nego aktivno pomaže u dugoročnom planiranju financijske sigurnosti.
Od samog početka, tržišni uvjeti nisu nam išli na ruku. Inflacija je 2022. dosegnula rekordne razine, prošlu godinu obilježile su napetosti oko mogućih carina, a geopolitička situacija na Bliskom istoku i dalje unosi nemir. Drugim riječima, tržišta su bila sve samo ne mirna i stabilna.
Ipak, unatoč takvom okruženju, prinosi nisu izostali. Ako pogledamo rezultate od pokretanja proizvoda, Osnovna PEPP strategija ostvarila je solidnih 11,3 %. Važno je naglasiti da se radi o neto prinosu, odnosno o iznosu koji ostaje klijentu nakon svih troškova, uključujući ukupnu naknadu od približno 0,90 do 0,92 % godišnje.
Strategija s većim udjelom dionica, točnije 80 % dioničkih i 20 % obvezničkih ETF-ova, u istom je razdoblju donijela prosječni godišnji prinos od 10,1 %. S druge strane, konzervativnija strategija 60/40, koja se primjenjuje nakon 65. godine života, ostvarila je vrlo dobrih 8,5 %. To je razina prinosa koja jasno pokazuje koliko ovakav pristup može značiti u usporedbi s klasičnim oblicima štednje.
Kad sve to stavimo u kontekst očekivanog životnog vijeka, slika postaje još jasnija. Prosječan Hrvat živi oko 79 godina, žene u prosjeku 82, a muškarci 76 godina, i taj se trend s razvojem medicine i dalje produljuje. To u praksi znači da nakon odlaska u mirovinu mnoge čeka još 15 i više godina života. Upravo zato nije svejedno kako vaša štednja radi u fazi isplate, jer tada svaki postotak prinosa itekako dolazi do izražaja.
Obavijest o prikazanim podacima: Svi podaci koji se odnose na razvoj Finax portfelja predstavljaju stvarnu izvedbu uzoraka portfelja. Metodu izračuna stvarne izvedbe opisali smo u članku; Kako izračunavamo stvarnu izvedbu Finaxovih portfelja? Prošla uspješnost nije jamstvo budućih te vaše ulaganje može rezultirati gubitkom. Saznajte koje rizike preuzimate prilikom ulaganja.
Usporedba s 3. stupom
Kad smo radili na Europskoj mirovini, bilo nam je jasno da ne želimo igrati na kartu lažne sigurnosti, gdje novac stoji po strani i polako gubi utrku s inflacijom. Htjeli smo nešto što na prvi pogled možda djeluje odvažnije, ali kad zagrebete ispod površine, ima puno čvršće temelje. Ideja je bila jednostavna: ne samo sačuvati vrijednost vaše štednje kroz vrijeme, nego je i konkretno povećati.
Zato je Europska mirovina postavljena na dinamičnim ulaganjima. Istina, takav pristup nosi svoje uspone i padove, što smo mogli vidjeti i ove godine. No ako ne gledate svaki dan kroz povećalo, nego razmišljate dugoročno, deset ili više godina unaprijed, upravo ta “valovitost” otvara prostor za rast. U svijetu ulaganja vrijedi pravilo da nema dobitka bez određenog rizika, ali dobra vijest je da se taj rizik s vremenom izravna ako mu date dovoljno prostora. I zanimljivo, čak i oni koji nisu doma s investiranjem, kad vide kako brojke stoje, često se odluče za ovaj življi pristup.
Kad to usporedimo s 3. mirovinskim stupom, slika postaje još jasnija. Tamo glavninu čine obveznice, koje su danas nešto poput držanja novca “u leru”. Nećete puno izgubiti preko noći, ali isto tako nećete ni daleko dogurati. Stabilnost imaju, ali ako želite da vaš novac radi za vas, to često nije dovoljno. Pogotovo kad znate da tim sredstvima ionako ne možete raspolagati prije 55. godine. Nije slučajno da i unutar 3. stupa najbolje prolaze fondovi koji su se usudili ubaciti više dionica u portfelj. To je još jedan dokaz da se, kad se igra na duge staze, isplati dati novcu malo više slobode da raste.
Izvor: HANFA, mjesečno izvješće
Za usporedbu, naši korisnici već sada osjećaju vrlo konkretne prednosti Europske mirovine. Dinamične strategije koje nudimo od starta hvataju korak s tržištem i donose prinose koji itekako drže vodu. Istina, ne govorimo o dugom razdoblju, ali dovoljno je da se jasno vidi u kojem smjeru stvari idu.
Kad bacimo pogled na 3. stup i dostupne podatke, u zadnjih godinu dana iskače Erste Plavi Expert. No kad se odmaknemo i pogledamo širu sliku, dugoročni rezultati (od osuntka) i nisu za baciti u nesvijest. U najboljem slučaju, pojedini fondovi ostvaruju prinose tek nešto iznad prosjeka. Nije slučajno da fondovi s najboljim rezultatima imaju i veći udio dionica. Primjerice, CO A ima oko 60 % u vlasničkim ulaganjima, što se itekako vidi na prinosima. Poruka je prilično jasna: tko igra hrabrije i dugoročno, obično i bolje prolazi.
No stvar ne staje samo na strukturi ulaganja. Dodatno ograničenje je činjenica da otprilike dvije trećine imovine ostaje unutar Hrvatske. To automatski sužava prostor za pravu diverzifikaciju. A sad zamislite suprotnu situaciju: portfelj koji diše punim plućima, raspoređen globalno i vođen strategijom koja ne koči sama sebe. Upravo takav pristup nudi Europska mirovina.
Diverzifikacija pritom nije samo usputna prednost, nego temelj cijele priče. U portfeljima možete pronaći i više od 13.000 vrijednosnica kroz dioničke i obvezničke ETF-ove, raspoređene u čak 92 zemlje. Stara izreka kaže da ne treba držati sva jaja u jednoj košari, a ovdje se toga zaista i držimo, za razliku od 3. stupa.
Kaže se da slika vrijedi tisuću riječi, ali ovdje i brojke to potvrđuju. Razlike u prinosima nisu plod sreće, nego rezultat drukčijeg pristupa. Dok se negdje ulaže oprezno, gotovo s pola gasa, bez punog iskorištavanja tržišnih prilika, ovdje se igra promišljeno i sustavno, s ciljem da vaš novac radi više za vas.
Važno je naglasiti da ovo nije kritika fondova u 3. stupu. Njihov prostor za manevriranje uvelike određuje zakonodavni okvir koji jednostavno ne prati tempo današnjeg tržišta ni potrebe modernih štediša. Upravo zato razlike koje danas vidimo nisu iznenađenje, nego logična posljedica pravila igre.
I još jedna važna stvar koju ne treba smetnuti s uma - ravnoteža. Europska mirovina nije postavljena po principu „sve ili ništa“, nego pametno popušta gas kako se približavate mirovini. Deset godina prije tog trenutka automatski se uključuje mehanizam smanjenja rizika, tako da vaš portfelj postupno prelazi u mirnije vode.
Primjerice, oko 65. godine omjer se stabilizira na otprilike 60 % dioničkih i 40 % obvezničkih ETF-ova, a ta se raspodjela zadržava i tijekom faze isplate. Drugim riječima, portfelj ne luta bez plana, već drži čvrst kurs prema dugoročnoj stabilnosti.
Ne možemo zaobići ni temu naknada, iako često ostanu u drugom planu kad se bira gdje štedjeti za mirovinu. A upravo tu leži kvaka. Na prvu možda djeluju bezazleno, ali s vremenom mogu pojesti ozbiljan dio prinosa. Podaci jasno pokazuju da su prosječne naknade u 3. stupu osjetno više nego kod Europske mirovine.
I tu se nalazi još jedna razlika: prinosi dolaze i odlaze, tržišta dišu gore-dolje, ali naknade su stalne. One rade svoj „tihi posao“ svake godine i polako, ali sigurno uzimaju svoj dio kolača. U Finaxu vjerujemo da stvari trebaju biti čiste i jasne. Manje naknade znače više novca koji ostaje vama.
Kad sve stavite na papir, dugoročni potencijal, postupno smanjenje rizika i niži troškovi, slika postaje prilično jasna. Europska mirovina nije priča o brzom dobitku preko noći. To je maraton, ne sprint. Gradimo rješenje koje vas vodi do cilja polako, ali sigurno, kako biste za 20, 30 ili 40 godina u mirovinu ušli mirnije glave i s čvrstim financijskim osloncem.
Što nam donosi budućnost
Iako je PEPP izašao na scenu kao svježe i moderno rješenje u prilično uspavanom svijetu dobrovoljnih mirovinskih štednji, njegov puni potencijal tek treba doći do izražaja. Za sada je to više tiha promjena nego glasna revolucija, ali stvari se polako zahuktavaju.
Na razini Europske unije pripremaju se izmjene regulative koje bi trebale dodatno pogurati cijelu priču. Novi okvir trebao bi biti jednostavniji za provedbu, što bi moglo otvoriti vrata većem broju pružatelja. Uz to, PEPP bi trebao dobiti ravnopravan tretman u odnosu na ostale oblike dobrovoljne štednje u svakoj državi, kako ne bi bio u nepovoljnom položaju.
Planira se i uklanjanje ograničenja maksimalne naknade od 1 %, čime bi ovaj model postao privlačniji novim igračima na tržištu. Konačna verzija zakona još se čeka, ali smjer je jasan, cilj je napraviti sustav koji je fleksibilniji i konkurentniji.
Osigurajte si ugodnu budućnost i iskoristite Europsku mirovinu
U prve 3 godine već se vidi solidan interes, osobito među ljudima koji bolje razumiju financije. Riječ je o onima koji jasno vide slabosti 3. stupa, poput manje učinkovite faze isplate, viših troškova ili rezultata koji dugoročno ne ispunjavaju očekivanja.
Takvi korisnici prepoznaju da kvalitetnije postavljena Europska mirovina može značiti i veću mirovinu sutra. Dodatni plus je mogućnost da poslodavac uplaćuje do 804 eura godišnje čime si smanjuje poreznu osnovicu.
Ako vam je ovaj pristup blizak i vidite smisao u onome što PEPP donosi, prirodan sljedeći korak je uključiti se. Otvaranjem računa ili preporukom poslodavcu otvarate prostor za konkretnu korist, a i priliku da se ova priča dodatno proširi.
