Godina 2025. donijela nam je nekoliko važnih investicijskih lekcija. Jedan od najutjecajnijih događaja zbio se početkom travnja, kada je Donald Trump tijekom takozvanog „Dana oslobođenja“ najavio uvođenje carina svim trgovinskim partnerima, tvrdeći da oni iscrpljuju američko gospodarstvo. Reakcija tržišta bila je brza. Svjetske burze i vrijednost dolara naglo su pali.
U takvim situacijama uvijek podsjećamo da panika nije rješenje. Padovi uzrokovani političkom nestabilnošću oduvijek su sastavni dio ulaganja i nikada nisu promijenili temeljnu činjenicu da tržišta dugoročno rastu. Ljude u njihovoj težnji za inovacijama, rješavanjem problema i boljim životom nisu zaustavili ratovi, pandemije, inflacijski šokovi niti nepredvidivi političari.
Štoviše, oporavak tržišta često dolazi brzo i neočekivano. Prodaja tijekom pada nosi stvaran rizik da se propusti sljedeći rast. Upravo je ova godina to jasno pokazala. Trump na kraju nije uveo većinu najavljenih carina, a investitori su čak skovali izraz TACO, („Trump always chickens out“, što bi se moglo prevesti kao „Trump se uvijek uplaši“).
Do kraja lipnja američki su se burzovni indeksi vratili na svoje povijesne vrhunce. Još jednom se potvrdilo da ulaganja nema smisla prilagođavati vlastitim pretpostavkama o budućem razvoju gospodarstva. Biste li u travnju mogli predvidjeti da će američko gospodarstvo u drugom tromjesečju rasti po stopi od 3,8 %, a u trećem čak 4,3 % na godišnjoj razini?

Pad i kasniji oporavak vidljivi su i na ovom grafikonu koji prikazuje kretanje odabranih Finax portfelja tijekom protekle godine. Ujedno se jasno vidi da tržišne turbulencije nisu utjecale na razvoj proizvoda Pametni depozit i Novčanik, koji služe za čuvanje kratkoročne štednje bez značajnih oscilacija vrijednosti.
Druga pouka iz 2025. godine odnosi se na geografsku raspodjelu štednje na globalnoj razini. Trumpove nepredvidive poteze tržišta su jasno reflektirala, osobito kroz slabiji učinak američke imovine u usporedbi s drugim regijama. Dok su ETF-ovi usmjereni na američke dionice ostvarili prinose u rasponu od -3,6 % do 4,7 % u eurima, dionice tržišta u razvoju porasle su za 17 %, a dionice velikih europskih kompanija i do 21 %. Ostatak svijeta nadmašio je američko tržište najviše još od 1993. godine.

Obavijest o prikazanim podacima: Svi podaci koji se odnose na razvoj Finax portfelja predstavljaju stvarnu izvedbu uzoraka portfelja. Metodu izračuna stvarne izvedbe opisali smo u članku; Kako izračunavamo stvarnu izvedbu Finaxovih portfelja? Prošla uspješnost nije jamstvo budućih povrata i vaše ulaganje može rezultirati gubitkom. Saznajte koje rizike preuzimate prilikom ulaganja.
Posljednjih godina mnogi su se investitori pitali zašto ne ulažemo sav kapital u američki indeks S&P 500, koji je u tom razdoblju nadmašio tržišta u drugim dijelovima svijeta.
Na takva pitanja uvijek odgovaramo isto: ne smijemo podleći iskušenju prošlih prinosa. Različite regije dominiraju u različitim razdobljima i samo širokom globalnom diverzifikacijom možete biti sigurni da ćete u portfelju imati buduće dobitnike.
Nešto slično vidjeli smo i ove godine. Europska tržišta poticale su prvenstveno kompanije iz obrambene industrije, potaknute najavama europskih država o većim ulaganjima u obranu, kao i banke, koje su profitirale od snažne profitabilnosti. Indeks europskih banaka ostvario je u posljednjih pet godina čak 2,5 puta veći prinos od tehnološkog indeksa Nasdaq 100.
Naravno, to ne znači da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. No jasno pokazuje zašto nije razumno svu ušteđevinu ulagati isključivo u dosadašnje pobjednike. Moguća su duga razdoblja u kojima američki tehnološki divovi neće ostvarivati očekivane rezultate ili neće moći opravdati visoka očekivanja investitora.
Ove je godine i američki dolar bio među gubitnicima, oslabivši gotovo 12 % u odnosu na euro. Budući da američke pozicije držimo u dolarima bez valutnog zaštitnog mehanizma, slabljenje dolara smanjuje ostvareni prinos za europske investitore, baš kao što bi njegovo jačanje imalo suprotan učinak. Zato ćete u medijima često čitati o dvoznamenkastim prinosima indeksa S&P 500 u dolarima, dok su prinosi euro ETF-ova osjetno niži.
Zbog toga se ipak ne treba pretjerano zabrinjavati. U nekim godinama dolar će pozitivno utjecati na rezultate, kao što je bio slučaj 2021. i 2022., dok će u drugima djelovati negativno. Dugoročno se tečaj obično vraća prema prosjeku i nema presudan utjecaj na ukupni prinos. Uklanjanje valutnog rizika imalo bi svoju cijenu i dugoročno bi smanjilo očekivani povrat.
Godina 2025. za hrvatske UCITS fondove bila je snažna. Ukupna neto imovina porasla je za 25,2 %, što upućuje na kombinaciju pozitivnih neto uplata i povoljnih tržišnih prinosa koji su zajedno značajno povećali vrijednost imovine pod upravljanjem. Pritom se nameće pitanje u kojoj su mjeri tako snažni priljevi opravdani ostvarenim rezultatima te kako se uspješnost tih fondova može usporediti s Finaxom, koji ne pokušava birati pojedinačne pobjednike, već pasivno prati kretanje cijelog tržišta.
Pregled rezultata donosimo u nastavku kroz tradicionalnu usporedbu. Ako vas ona uvjeri da bi Finax mogao biti bolje mjesto za vašu ušteđevinu, možete prenijeti sredstva iz konkurentskih proizvoda k nama. Za dokumentirani prijenos nagrađujemo vas popustom. Do polovice prenesenog iznosa upravljat ćemo potpuno besplatno tijekom 2 godine.
Metodologija i kriteriji odabira fondova
Kako bismo osigurali dosljednu i smisleno usporedivu analizu, fondove smo birali prema njihovoj usklađenosti s našim investicijskim strategijama. Ne uspoređujemo portfelje koji se temeljno razlikuju po strukturi imovine, investicijskom pristupu ili geografskoj izloženosti, jer takve razlike dovode do nepravilnih i neinformativnih zaključaka. Pri odabiru smo također vodili računa o veličini imovine pod upravljanjem i povijesti samog fonda, budući da premali fondovi često imaju ograničenu mogućnost kvalitetne diverzifikacije i mogu biti pod većim rizikom volatilnosti.
U analizu smo uključivali samo fondove s jasno izraženom globalnom diverzifikacijom. Velik broj fondova ne zadovoljava ovaj kriterij jer su primarno usmjereni na jedno tržište ili uski regionalni segment. Primjer toga su fondovi u kojima više od 50 % imovine pripada srednjoeuropskoj (CEE) regiji. Takvi fondovi nisu bili prikladni za našu usporedbu jer ne odražavaju globalnu izloženost koja je ključna za dugoročno stabilne portfelje.
Portfelji usmjereni na određeni sektor ili geografsku regiju ponekad ostvaruju snažne kratkoročne rezultate. Razlog tome su lokalni ekonomski ciklusi, specifični događaji ili regulatorne promjene koje mogu potaknuti rast. U Hrvatskoj je, primjerice, uvođenje eura ojačalo gospodarstvo i dalo dodatni zamah tržištu kapitala, a indeks Crobex je posljednjih godina ostvario snažne prinose. To je bilo dodatno poduprto uspješnim rezultatima kompanija poput Končara i rekordnim profitima bankarskog sektora. Takvi rezultati su legitimni, ali temelje se na situacijama koje se ne mogu očekivati u kontinuitetu.
Prednosti dugoročno diverzificiranih portfelja
- Cikličnost tržišta: sve regije i sektori prolaze kroz razdoblja rasta i pada. Koncentrirani portfelj u velikoj je mjeri ovisan o jednom ciklusu, dok diverzificirani portfelji mogu nadoknaditi pad u jednom području rastom u drugome.
- Veći raspon investicijskih prilika: fokus na usko geografsko područje ili jedan sektor znači propuštanje širokog spektra globalnih prilika za rast. Diverzificirani portfelj omogućuje sudjelovanje u razvoju ključnih svjetskih tržišta i industrija.
- Manji utjecaj specifičnih rizika: ograničavanje ulaganja na jednu zemlju ili industriju povećava izloženost rizicima poput političke nestabilnosti, regulatornih promjena, prirodnih katastrofa ili lokalnih ekonomskih kriza. Šira diversifikacija značajno smanjuje osjetljivost portfelja na takve događaje.
Diverzifikacija je jedan od najvažnijih mehanizama za smanjivanje rizika i povećanje stabilnosti portfelja. Pravilno raspoređena ulaganja po klasama imovine, sektorima i geografskim područjima smanjuju utjecaj pojedinačnih negativnih događaja i omogućuju ulagaču da dugoročno iskoristi prednosti globalnog ekonomskog rasta. Iako koncentrirani portfelji ponekad mogu donijeti brže i snažnije kratkoročne prinose, dugoročna ravnoteža rizika i povrata najčešće je bolja kod diverzificiranih portfelja.
Otvorite račun i započnite ulagati već danas
Naši odabrani ETF fondovi pokrivaju širok spektar ključnih svjetskih regija i ekonomskih sektora. Ulaganje obuhvaća više od 13 000 pojedinačnih vrijednosnih papira, što predstavlja približno tri četvrtine ukupne globalne tržišne kapitalizacije. Takvu razinu diverzifikacije trenutačno je teško pronaći među portfeljima dostupnima na hrvatskom tržištu.
Obavijest o poreznoj obvezi: Porezni režim ovisi o individualnim okolnostima svakog klijenta i može se promijeniti. Poreznoj obvezi podliježu sva ulaganja učinjena nakon 1. 1. 2016. ako postoji dobitak veći od 16,70 eura i ako ulagatelj (porezni obveznik) otkupi udjele u roku kraćem od dvije godine. Prihodi od prodaje ETF-ova koji čine portfelje Finaxa ispunjavaju uvjete oslobođenja od poreza ako se drže najmanje 2 godine i nisu uključeni u imovinu poreznog obveznika. Ovo se oslobođenje ne odnosi na ulagatelje koji nisu hrvatski porezni rezidenti. Režim oporezivanja Finaxovih portfelja mogao bi se promijeniti u budućnosti. U našim usporedbama ne uzimamo u obzir rebalansiranje u prethodnoj godini pri procjeni porezne obveze na Finaxove portfelje.
Dinamične strategije
Kao i uvijek, usporedbu smo rangirali prema paneuropskom pokazatelju rizika SRI-a. On može imati vrijednost od 1 do 7, pri čemu veći broj znači veći rizik od fluktuacija i smanjenja vrijednosti ulaganja. Stoga ćete u istoj tablici uvijek pronaći portfelje sa sličnom razinom rizika.
Naš najrizičniji portfelj 100/0 (dionički/obveznički ETF) jedini je koji trenutačno spada u kategoriju SRI 4. Uključuje ulaganja koja se uglavnom sastoje od dionica i prikladna su za dugoročna ulaganja, idealno dulja od 10 godina.

Iz tablice je vidljivo da je Finax u 2025. godini nadmašio dva fonda, ZB Euroaktiv i Erste Global Equity (InterCapital). Iako su ti fondovi imali iznimno snažnu godinu, dugoročna usporedba pokazuje drugačiju sliku. U ovom rizičnom segmentu, kao relevantna konkurencija pojavljuje se tek fond ZB Trend. Prema trenutačnom sastavu portfelja, oko 97 % ulaganja vezano je uz američko tržište, dok je više od trećine izloženo IT sektoru.
Takva kretanja su u potpunosti prirodna u svijetu ulaganja. Pojedini aktivni fondovi povremeno uspiju pronaći dobitnike i nadmašiti tržište. Međutim, iznimno je teško takve rezultate dosljedno ponavljati. Ako u nekom razdoblju izostanu ključne uspješne kompanije u portfelju, dugoročni prinosi mogu se brzo pogoršati i zaostati za tržištem. Upravo je to sudbina većine aktivnih fondova u duljem vremenskom horizontu.
Kod procjene dioničkih ulaganja važno je ne fokusirati se na rezultate jedne godine. Budući da je riječ o dugoročnim investicijama, presudnu ulogu imaju dulji vremenski horizonti. Čak i na najduljem promatranom razdoblju od sedam godina, Finax je ostvario bolje rezultate od svih uspoređenih fondova, s izuzetkom pobjednika ZB Trenda.
Balansirane strategije
U sljedećoj tablici prikazana je kategorija rizika SRI 3. Ona uglavnom obuhvaća mješovite portfelje sastavljene od različitih vrsta ulaganja, poput dionica, obveznica i roba. Takvi portfelji nose umjeren stupanj rizika te su primjereni za srednjoročno ulaganje, najčešće u razdoblju od najmanje 3 do 5 godina.

Pobjednik u ovoj kategoriji prošle godine bio je fond Erste Balanced (InterCapital). Iza njega se nalaze Finaxovi portfelji s udjelom dionica od 90/10 do 50/50. Iza njega se nalaze Finaxovi portfelji s omjerima od 90/10 do 50/50. Kada se promatraju dulja razdoblja od 3, 5 i 7 godina, Finaxovi portfelji s dioničkom komponentom od 60 % ili više nisu bili nadmašeni ni od jednog usporedivog investicijskog fonda. Među većim fondovima dostupnima na hrvatskom tržištu ne postoji rješenje s umjerenim rizikom koje bi u odabranoj skupini ostvarilo bolje rezultate.
Konzervativne strategije
Za kraj, pogledat ćemo kategoriju rizika SRI 2. To uključuje strategije izgrađene uglavnom na obveznicama, koje imaju niži rizik i prikladne su za kratkoročno ulaganje.

U ovoj kategoriji prošlogodišnji pobjednik bio je ZB Bond Select. Odmah iza njega, na drugom mjestu, nalazi se naša strategija 20/80, koja je ujedno i najuspješnija na sedmogodišnjem horizontu. Kada je riječ o obvezničkim ulaganjima, aktivni pristup ima nekoliko objektivnih prednosti u odnosu na pasivno praćenje cijelog tržišta, zbog čega pojedini fondovi mogu ostvariti rezultate bolje od tržišnog prosjeka.
Na duljim vremenskim horizontima prinosi su vrlo niski ili čak blago negativni. Razlog tome je nagli rast kamatnih stopa koji je 2022. godine snažno pogodio obveznička tržišta. Rast kamatnih stopa dovodi do pada cijena obveznica, što je negativno utjecalo na sve portfelje. Ipak, fondovi su taj šok u prosjeku podnijeli nešto bolje.
Europska mirovina i Pametni depozit
Za potpunu sliku u blogu smo prikazali i performanse ostalih proizvoda, koje možete pronaći u tablici u nastavku.
Na strategije Europske mirovine (PEPP) primjenjujemo sniženu naknadu, zbog čega ostvaruju još bolje rezultate od portfelja Investiranja u ETF-ove. Tijekom 2025. godine zabilježili su prinose u rasponu od 7,1 % do 8,9 %, dok u trogodišnjem razdoblju bilježe još više, odnosno dvoznamenkaste godišnje prinose.

U posljednjem retku tablice nalaze se prinosi Pametnog depozita. Riječ je o našem najkonzervativnijem rješenju koje prati kamatnu stopu na depozite Europske središnje banke, uz praktički zanemarivu volatilnost. Zbog toga je pogodno za čuvanje sredstava koja će vam trebati unutar jedne godine ili za one koji ne žele vidjeti nikakve oscilacije u vrijednosti ulaganja.
Ako su vas ovi rezultati ohrabrili, podsjećamo na naš izdašan popust za prijenos investicije. Nastavite ulagati mirno, strpljivo i s dozom relaksiranja i u 2026.