Zahtjevnost
Tehnologija se vratila u vodstvo. Poslovni rezultati, predvođeni kompanijom Nvidia, čije su dionice od početka mjeseca porasle za približno 10 %, ponovno su dali snažan zamah tehnološkom sektoru. Indeks S&P 500 ostvario je rast od 2,6 % tijekom kolovoza (u USD).
Rast su ponovno uglavnom predvodile najveće kompanije, upravo one koje su se u srpnju suočavale s poteškoćama. Zahvaljujući diverzifikaciji, ovakve promjene tržišnih trendova ne predstavljaju problem za Finax ulagače jer naši portfelji uključuju širok raspon zemalja i sektora.
Dobici nisu bili ograničeni samo na tehnološke gigante. Dobro su rezultate ostvarile i manje kompanije, pri čemu je američki indeks malih poduzeća Russell 2000 tijekom kolovoza porastao za 0,9 % (u USD). Nakon nekoliko mjeseci zaostajanja, softverske kompanije, pridružile su se oporavku.
Na tržištima u razvoju najbolje rezultate ostvario je Tajvan, potaknut snažnom potražnjom za čipovima. Iako se na kineskoj burzi pojavljuje sve više novih kompanija usmjerenih na umjetnu inteligenciju, kineske dionice, mjerene indeksom MSCI China, zabilježile su blagi pad od 0,3 % zbog slabe domaće potrošnje.
Najnestabilnije tržište ipak su bile obveznice. Većina Finax ulagača koristi ih kao dodatak portfelju radi smanjenja volatilnosti ili za kratkoročna ulaganja. Istovremeno, obveznice pružaju važan uvid u stanje gospodarstva.
Tvrtke i države koje izdaju obveznice prirodno žele plaćati što niži prinos, odnosno kamatnu stopu na izdane obveznice. Rast ovih prinosa nije išao u prilog Sjedinjenim Američkim Državama, pri čemu je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao s 4,2 % na početku godine na 4,8 % krajem kolovoza.
Stručnjaci uglavnom navode tri razloga za rast prinosa obveznica
Prvi razlog je dugoročni pad potražnje za dolarom među zemljama BRICS-a. Te zemlje postupno smanjuju udio dolara u svojim deviznim rezervama, što znači i manju kupnju američkih državnih obveznica. Kada potražnja za obveznicama pada, SAD mora ponuditi viši prinos kako bi privukao kupce, čime se povećavaju troškovi zaduživanja.
Drugi razlog je inflacija koja se i dalje zadržava iznad ciljanih 2 %. Kada cijene rastu brže nego što bi središnja banka željela, ulagači očekuju da će kamatne stope ostati visoke ili dodatno rasti. Zato već danas zahtijevaju veće prinose na obveznice kako inflacija ne bi umanjila njihov stvarni povrat.
Treći razlog je sve veća atraktivnost obveznica tehnoloških kompanija. Velike tehnološke tvrtke trenutno se intenzivno zadužuju radi ulaganja u umjetnu inteligenciju, primjerice za izgradnju podatkovnih centara. Pritom na svoje obveznice nude veće prinose nego američka država, pa dio kapitala koji bi inače završio u državnim obveznicama odlazi upravo njima.
Prinosima na obveznice u pravilu upravlja američka središnja banka Fed. Ovoga puta izravno je reagiralo američko Ministarstvo financija. Neočekivano je objavljeno da će od rujna udvostručiti tempo otkupa vlastitih dugoročnih obveznica.
Kao rezultat toga, zaustavljen je rast prinosa na 30-godišnje obveznice, koji su u srpnju dosegnuli najviše razine od 2007. godine. Ministarstvo financija posegnulo je za nekonvencionalnim financijskim mjerama kako bi smanjilo volatilnost na tržištu državnog duga i spriječilo nekontrolirani rast kamatnih stopa. Na taj je način američko Ministarstvo financija djelomično preuzelo ulogu koju ima Fed.
Zanimljiv je i pristup novog predsjednika Feda Kevina Warsha. Ranije su postojale bojazni da bi mogao biti skloniji interesima američke vlade, no zasad se to ne pokazuje točnim. Vlada je morala provoditi vlastite mjere, a tijekom kolovoza Warsh je čak naznačio mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa.
Među robama najveću pozornost privuklo je zlato s rastom od 10 %. Rast cijene zlata potaknuti su slabljenje američkog dolara i strahovi od slabljenja vrijednosti valuta, odnosno mogućnosti da novac postupno gubi kupovnu moć zbog visokog državnog duga.
Dok su u srpnju obveznice nadmašile dionice, kolovoz je donio rast vrijednosti globalnih dionica putem ETF-ova, uz istovremeni pozitivan prinos obveznica. Upravo zato u Finax portfeljima držimo više različitih klasa imovine: nije potrebno pogađati koja će od njih predvoditi tržište u pojedinom mjesecu.
Među ETF-ovima u našim portfeljima najbolji rezultat ostvario je ETF fond koji prati dionice tržišta u razvoju, s rastom od 4,4 %. Najslabiji rezultat imao je fond usmjeren na američke kompanije srednje tržišne kapitalizacije, s padom od 0,8 %.
Među strategijama Globalnog ulaganja najbolji rezultat ostvarila je 100 % dionička strategija s rastom od 1,8 % dok je konzervativni obveznički portfelj pao je za 0,2 %.
U okviru proizvoda Mirnog ulaganja strategija od 1 do 3 godine ostvarila je rast od 0,03 %, dok je strategija do 1 godine ostvarila rast od 0,14 %.
Bruto godišnji prinos do dospijeća krajem kolovoza iznosio je:
- 2,3 % za strategiju Mirnog ulaganja do 1 godine
- 2,6 % za strategiju Mirnog ulaganja od 1 do 3 godine *
Od početka kolovoza oba proizvoda nose zajednički naziv Mirnog ulaganja. Pametni depozit postao je Mirno ulaganje do 1 godine, a Novčanik je preimenovan u Mirno ulaganje od 1 do 3 godine.
U rujnu će u fokusu prije svega biti odluke Feda i Europske središnje banke o kamatnim stopama. Pratit će se hoće li tehnološke kompanije nastaviti povećavati profit te hoće li se ulaganja u umjetnu inteligenciju početi snažnije odražavati i izvan sektora proizvođača čipova, primjerice u industriji ili zdravstvu.
Kolovoz nas je podsjetio na sljedeće:
- Kratkotrajni padovi tijekom godine potpuno su normalni. Srpanjska korekcija svakako nije bila razlog za reakciju.
- Lideri tržišta mogu se mijenjati iz mjeseca u mjesec. U srpnju je rast predvodio ostatak tržišta izvan tehnološkog sektora, dok su se u kolovozu ponovno istaknuli tehnološki divovi.
- Državne intervencije mogu kratkoročno pomoći tržištima, ali ih nitko ne može unaprijed predvidjeti. Upravo zato umjesto nagađanja o sljedećem potezu tržišta gradimo strategiju na redovitom ulaganju i diverzifikaciji.
*Bruto prinos do dospijeća na dan 31. kolovoza 2026., prema podacima izdavatelja ETF-ova. Prinos je promjenjiv te ovisi o depozitnoj kamatnoj stopi Europske središnje banke i kretanju kamatnih stopa na tržištu europskih obveznica. Navedeni prinos ne uključuje Finax naknadu od 0,5 % godišnje. Budući da se tržišni uvjeti mogu mijenjati, ovaj podatak nije jamstvo niti pouzdan pokazatelj budućih prinosa.
