Što je inflacija

Inflacija je sastavni dio svake ekonomije i donosi sa sobom određene izazove. Previsoka inflacija može dovesti do smanjenja kupovne moći, dok preniska inflacija može signalizirati probleme u gospodarskom rastu. Optimalna razina inflacije je ključna za stabilnost i zdravlje gospodarstva, a njezino praćenje i kontrolu obavljaju središnje banke svake države.

U ovom blogu, ćemo istražiti što uzrokuje inflaciju, kako se ona mjeri, te koji su najbolji načini za zaštitu od njezinih učinaka. Kroz razumijevanje inflacije i njezinih uzroka, bit ćete bolje pripremljeni za donošenje informiranih financijskih odluka u svakodnevnom životu.

Što uzrokuje inflaciju

Inflacija, kako je definirana na Wikipediji, se odnosi na tržišno gospodarstvo gdje se cijene dobara i usluga neprestano mijenjaju – neke cijene rastu, dok druge padaju. No, inflacija se odnosi na sveobuhvatno povećanje cijena, a ne samo na promjene cijena pojedinih proizvoda.

Kao rezultat inflacije, vrijednost novca opada s vremenom; to znači da za isti iznos novca danas možete kupiti manje nego što ste mogli kupiti jučer. Inflacija dakle smanjuje kupovnu moć valute, što ima značajan utjecaj na ekonomiju i život građana.

Zamislite dvoje ljudi: jedan koji zarađuje 1500 € mjesečno i drugi koji zarađuje 1200 € mjesečno. Pogledajmo kako prosječna stopa inflacije od 3 % utječe na njihovu kupovnu moć.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1500 € mjesečno.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Pretpostavimo da osoba troši 1000 € mjesečno na potrepštine (hrana, stanarina, režije itd.).

• U 1. godini s 1000 € može kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1030 € (1000 € * 1,03).

Ako njegov prihod ostane isti na 1500 €, svaki mjesec će imati 30 € manje za potrošnju ili štednju, nakon što pokriju svoje životne potrebe. Ovih 30 eura razlike predstavlja smanjenje kupovne moći.

Sada, uzmimo u obzir drugu osobu koja zarađuje 1200 € mjesečno.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1200 €.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Ako ta osoba također potroši 1 200 € (sve što zaradi) na potrepštine:

• U 1. godini s 1200 € mogu kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1236 €.

S nepromijenjenim prihodom od 1200 €, ova osoba si ne može priuštiti kupnju iste košarice dobara i usluga kao godinu dana prije. Zato će morati smanjiti količinu potrošnje.

Inflacija utječe na sve, ali njezin utjecaj može biti značajniji za one s nižim primanjima. Kako troškovi života rastu, sposobnost ljudi da si priušte robu i usluge opada, osim ako njihov prihod ne raste istom stopom ili brže od inflacije.

Ovo je pojednostavljena definicija inflacije. Međutim, situacija je malo složenija, pa ćemo je detaljnije razmotriti korak po korak. Postoji nekoliko ključnih uzroka koji mogu dovesti do inflacije:

Povećanje ponude novca

Tiskanje i distribucija više novca: Kada središnja banka printa više novca i distribuira ga, količina novca u optjecaju se povećava bez odgovarajućeg povećanja dobara i usluga. To rezultira višim cijenama jer veći broj novca traži isti broj proizvoda. Na primjer, tijekom pandemije subvencije i izravna plaćanja pojedincima povećali su ponudu novca i potrošnju, pridonoseći inflaciji.

Devalvacija valute: Kada vlada devalvira svoju valutu, uvezena roba postaje skuplja, što dovodi do viših ukupnih cijena. To smanjuje kupovnu moć i uzrokuje inflaciju.

Zaduživanje kroz bankarski sustav: Banke koje daju više kredita rezultiraju povećanjem potrošnje i ulaganja. Ako potrošnja raste brže od proizvodnje, cijene rastu zbog veće potražnje.

Čimbenici na strani potražnje

Rastući prihod: Kako prihodi rastu, ljudi troše više, povećavajući potražnju za robom i uslugama. Ako ponuda ne prati korak, cijene rastu, uzrokujući inflaciju povučenu potražnjom. Ova vrsta inflacije događa se kada agregatna potražnja u gospodarstvu premašuje njegovu agregatnu ponudu.

Čimbenici na strani ponude

Uska grla u opskrbi (bottlenecks): Poremećaji u proizvodnji ili distribuciji mogu stvoriti nestašice, povećavajući cijene. Na primjer, svi se sjećamo problema u opskrbnom lancu tijekom pandemije i blokade Sueskog kanala, koji su značajno podigli cijene. To može uzrokovati inflaciju zbog rasta troškova, pri čemu ukupne razine cijena rastu uslijed povećanih troškova proizvodnje.

Nestašice ključnih dobara: Nedostatak osnovnih sirovina ili energije može povećati proizvodne troškove, koji se prebacuju na potrošače u višim cijenama, što dovodi do troškovne inflacije.

Ugrađena inflacija

Također poznata kao "inflacija plaća i cijena", ova pojava nastaje kada očekivanja buduće inflacije pokrenu sadašnju inflaciju. Kada ljudi očekuju rast cijena, traže veće plaće, što potiče poduzeća na povećanje cijena, stvarajući tako začarani krug. Ovu vrstu inflacije potiče međusobno djelovanje plaća i cijena, što može produžiti inflacijski ciklus.

Kako inflacija utječe na naš džep

Inflacija utječe na mnoge aspekte našeg ekonomskog života, poput potrošnje, štednje, ulaganja i zaduživanja. Da bismo razumjeli kako inflacija djeluje, moramo pratiti indekse cijena i analizirati konkretne primjere njezinih učinaka.

Kako se mjeri inflacija

Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri prosječnu promjenu cijena koje potrošači plaćaju za košaricu dobara i usluga tijekom vremena. Ovaj indeks predstavlja prosječnu potrošnju stanovništva i ključni je pokazatelj inflacije, jer odražava koliko rastu troškovi života. Primjerice, ako CPI poraste za 3 %, to znači da su cijene u prosjeku porasle za 3%, što smanjuje našu kupovnu moć. Godišnja stopa inflacije u prosincu je prema podacima DZS iznosila je 3,3 %, a u cijeloj 2025. godini 3,7 %.

CPI se izračunava uzimanjem uzorka košarice dobara i usluga koje kućanstva obično kupuju. Ova košarica uključuje kategorije poput hrane, stanovanja, odjeće, prijevoza i zdravstvene skrbi. Cijene tih artikala prate se tijekom vremena kako bi se odredila ukupna stopa inflacije.

Međutim, važno je napomenuti da svatko doživljava inflaciju na svoj način, ovisno o vlastitim obrascima potrošnje. Na primjer, ako netko troši veći dio svojih prihoda na zdravstvenu skrb, a troškovi zdravstvene skrbi naglo rastu, njegova osobna stopa inflacije može biti viša od prosječnog CPI-ja. Suprotno tome, netko tko troši više na elektroniku, kojoj cijene mogu padati, mogao bi doživjeti nižu osobnu stopu inflacije.

Evo primjera kako bi CPI košarica mogla izgledati, s fokusom na najveće kategorije:

• Stanovanje: Ovo uključuje najamninu, režije i troškove održavanja.
• Hrana i piće: Ovo pokriva namirnice i jedenje vani' (restorani).
• Prijevoz: Ovo uključuje troškove kupnje vozila, goriva i javnog prijevoza.
• Medicinska njega: Ovo pokriva zdravstveno osiguranje, medicinske usluge i lijekove na recept.

Kako bismo bolje razumjeli utjecaj inflacije, uzmimo za primjer cijenu našeg omiljenog jutarnjeg napitka – kave. U Hrvatskoj se godišnje konzumira 3,8 kg. kave po osobi, što nas svrstava na 15. mjesto u svijetu po potrošnji kave, prema podacima World of Statistics.

Prema podacima Eurostata, cijene kave u Hrvatskoj prošle su godine porasle za 12,3 %. Iako je to ispod prosjeka Europske unije, riječ je o i dalje značajnom godišnjem rastu. Na cijenu šalice kave utječe i rast cijene sirovine, a danas se ona u prosjeku kreće oko 2 €, naravno ovisno o lokaciji i samom kafiću.

Izvor: Investopedia

Pozitivni i negativni utjecaji inflacije

Potrošnja

Negativno: kad je inflacija visoka, naš novac nam više ne omogućuje isto kao prije. Na primjer, prošle godine smo za 100 € mogli kupiti tjedan dana namirnica, ali sada te iste namirnice koštaju 120 €. To nas prisiljava da pažljivije biramo što stavljamo u košaricu, možda čak i odustanemo od poznatih brendova u korist trgovinskih marki ili ćemo morati smanjiti količinu čokolada/grickalica.

Pozitivno: s druge strane, kada je inflacija umjerena, možemo se odlučiti za kupnju novog telefona ili uređaja sada, umjesto da čekamo. Jer ako znamo da će cijena prijenosnog računala porasti za 5 % u narednih nekoliko mjeseci, kupit ćemo ga sada kako bismo uštedjeli novac.

Štednja

Negativno: visoka inflacija smanjuje stvarnu vrijednost naše štednje. Zamislite da imate 5000 € na štednom računu. Ako inflacija iznosi 10 %, sljedeće godine tih 5000 € vrijedit će kao današnjih 4500 €. To znači da će se moja teško zarađena ušteđevina smanjivati i gubiti svoju kupovnu moć.

Pozitivno: uz umjerenu inflaciju, imamo veći poticaj uložiti svoj novac umjesto da ga držimo na štednom računu s niskim kamatama. Na primjer, umjesto da ostavimo 1000 € na štednji s kamatom od 1 %, možemo ih uložiti u dionice ili uzajamne fondove koji bi potencijalno mogli donijeti 5-7 % prinos. Tako će naš novac rasti brže od inflacije, što je puno bolja opcija nego da ga ostavimo na računu.

Stvarni prihod

Negativno: ako mi  plaća ne prati inflaciju, moj stvarni prihod opada. Na primjer, ako dobijem povišicu od 2 %, a inflacija je 4 %, gubim na kupovnoj moći. To bi moglo značiti smanjenje izlazaka/zabave jer moja plaća više ne pokriva onoliko koliko je prije mogla.

Pozitivno: no, ako moja plaća raste brže od inflacije, moja kupovna moć raste s njom. Pretpostavimo da smo dobili povišicu od 5 % dok je inflacija samo 2 %. To znači da imamo više novca za potrošiti ili uštedjeti, što nam olakšava priuštiti stvari poput ljepšeg automobila ili odmora.

Krediti

Negativno: zajmodavci gube ako je inflacija viša od kamatnih stopa na zajmove. Na primjer, ako posudimo prijatelju 1.000 € uz kamatu od 3 %, a inflacija je 4 %, novac koji nam vraća vrijedi manje nego kad ga je posudio. Zbog toga je kreditiranje manje privlačno.

Pozitivno: zajmoprimci imaju koristi od ovog scenarija. Ako si uzmemo studentski kredit s kamatom od 4 %, a inflacija naraste na 6 %, novac koji vraćamo vrijedi manje nego kad smo ga posuđivali. To znači da nam je s vremenom lakše upravljati dugom, pa se čini da otplaćujemo manje u stvarnom iznosu. Svi zajmoprimci koji su prije nekoliko godina uzimali kredite s niskim kamatama iskusili su ovu inflacijsku korist u posljednjem razdoblju visoke inflacije.

Imovina

Negativno: imovina s fiksnim prihodom poput obveznica gubi vrijednost tijekom inflacije. Ako posjedujemo obveznicu koja plaća fiksnu kamatu od 3 %, a inflacija je 5 %, naši povrati su realnoj vrijednosti negativni. To može obveznice učiniti manje privlačnima u usporedbi s drugim imovinskim klasama.

Pozitivno: materijalna imovina, kao što su nekretnine, imaju tendenciju povećanja vrijednosti s inflacijom. Ako posjedujemo dom, njegova bi vrijednost mogla rasti zajedno s inflacijom. Na primjer, ako mi je kuća prošle godine vrijedila 200.000 € a inflacija je 5 %, ove godine bi mogla vrijediti 210.000 €. To mi pomaže zaštititi bogatstvo, te ga čak i povećati.

Inflacija može značajno utjecati na našu potrošnju, štednju, realni dohodak, kredit i imovinu. Hoće li utjecaj inflacije biti pozitivan ili negativan često ovisi o širim ekonomskim uvjetima i našim osobnim okolnostima.

Izvor: Napkin Finance

Zašto je inflacija bila tako visoka zadnjih godina

Hrvatska je snažno osjetila globalni inflacijski val. Nakon što je 2022. godine inflacija premašila 10 posto, cijene su rasle brzinom kakvu građani nisu vidjeli desetljećima. Bio je to savršen olujni spoj skupih energenata, rasta cijena hrane, poremećenih dobavnih lanaca i snažne potražnje. Trošak života rastao je gotovo preko noći, a kućni budžeti našli su se pod pritiskom sa svih strana.

Tijekom 2023. inflacija je počela gubiti zamah, ali i dalje je ostala povišena. Tek u 2024. vidljiv je ozbiljniji zaokret. Stopa rasta cijena spustila se prema oko 3 posto, što je značajno niže u odnosu na vrhunac krize. Drugim riječima, požar se pretvorio u tinjanje. Cijene više ne skaču iz mjeseca u mjesec kao prije, ali ostaju na povišenim razinama u odnosu na razdoblje prije pandemije.

U 2025. trend smirivanja se nastavio, iako ne potpuno ravnom linijom. Inflacija se kretala oko 3 do 4 %, uz povremena ubrzanja, ponajviše zbog cijena usluga i hrane. Energenti više nisu bili glavni motor rasta, no pritisci su se prelili u druge dijelove gospodarstva. Kada jednom val prođe kroz sustav, treba vremena da se more potpuno smiri.

Važno je naglasiti da niža inflacija ne znači pad cijena, već sporiji rast. Cijene su se podigle na novu razinu i ondje ostale. To je efekt koji ekonomisti često opisuju kao “stepenicu naviše” u troškovima života. Povratak na stare cijene je rijedak, ali stabilizacija rasta znači veću predvidljivost za kućanstva i poduzeća.

Kako zaštititi svoje financije od inflacije

Zaštita vaših financija tijekom inflacije zahtijeva promišljen i sveobuhvatan pristup. Da biste se zaštitili od inflacije i očuvali svoje bogatstvo, važno je razumjeti kako različite strategije i klase imovine mogu pomoći u borbi protiv inflatornih pritisaka.

Jedan od učinkovitih načina zaštite od inflacije je ulaganje u imovinske klase. Tvrtke koje imaju jaku moć određivanja cijena mogu prilagoditi cijene svojih proizvoda i usluga kako bi odgovarale rastućim troškovima uzrokovanim inflacijom. Ta im sposobnost prilagodbe može pomoći da povećaju prihode i potencijalno povećaju profit, osobito u početnim fazama inflacije. Također, tvrtke koje posjeduju značajnu fizičku ili financijsku imovinu mogu imati koristi od inflacije jer nominalna vrijednost te imovine raste. To može dovesti do povećanja ukupne vrijednosti poduzeća, što zauzvrat može povećati cijenu njihovih dionica.

Međutim, inflacija također može donijeti izazove za tvrtke. Ako troškovi sirovina, rada i drugih inputa rastu, a tvrtke ne mogu u potpunosti prenijeti te troškove na potrošače, profitne marže se mogu smanjiti. Osim toga, ako inflacija potraje dulje vrijeme, kupovna moć potrošača može se smanjiti, što može dovesti do smanjene potražnje za dobrima i uslugama. Tvrtke u cikličkim sektorima, koji su osjetljiviji na ekonomske promjene, mogu doživjeti usporavanje prodaje kada potrošači smanje svoju potrošnju.

Unatoč tim izazovima, dionice su često jaka zaštita od inflacije. Povijesno gledano, tržišta su osiguravala povrate koji su nadmašivali stope inflacije, pomažući ulagačima da očuvaju, pa čak i povećaju svoju kupovnu moć tijekom dugih vremenskih razdoblja . Također, neki sektori i tvrtke su prikladniji za upravljanje inflacijom. Na primjer, tvrtke koje se bave proizvodnjom osnovnih proizvoda često imaju stalnu potražnju za svojim proizvodima, što ih čini otpornijima na inflatorne pritiske.

Celý svet vo vašom portfóliu – jednoduché a lacné ETF investovanie

Založiť účet arrow_forward

Diverzifikacija je također iznimno važan segment u zaštiti od inflacije. Umjesto da se usredotočite na samo nekoliko vrijednosnih papira ili ograničite svoja ulaganja na jednu vrstu imovine, preporučljivo je izgraditi diverzificirani portfelj sa širokim rasponom vrijednosnih papira i imovine. Takav pristup štiti vaše bogatstvo jer, kada jedna investicija ne postigne očekivani rezultat, druga mogu nadoknaditi gubitke.

U konačnici, uspješna zaštita vaših financija tijekom inflacije zahtijeva pažljivo planiranje i strateško ulaganje. Razumijevanje načina na koji različite vrste imovine reagiraju na inflaciju i diversifikacija vašeg portfelja mogu vam pomoći da sačuvate i potencijalno povećate svoje bogatstvo u vremenima ekonomske nesigurnosti.