Fond za hitne slučajeve – cilj s kojim biste trebali početi štedjeti

Ovaj blog je dopuna članka “Fond za hitne slučajeve – u dobrim i lošim vremenima“ od 25.06.2019. i mnogi od nas su sudjelovali u njegovom uređivanju.

Glavni razlog zašto bi svi trebali uspostaviti i držati dovoljni fond za hitne slučajeve je kako bi bili spremni za neočekivane (negativne) događaje. Nažalost, ne znate kad se takva situacija može dogoditi, ne znate koliko novaca ćete trebati i ne znate koliko dugo će trajati.

Značajne potrebe za fondom za hitne slučajeve su se ostvarile i tijekom pandemije COVID-19, kada su desetine tisuća ljudi izgubili svoj prihod i poslove, koji su mjesec dana prije djelovali stabilno, doslovno, preko noći.

U ovom blogu ćete naučiti više o tome kako treba izgledati pravilan fond za hitne slučajeve:

• čemu fond za hitne slučajeve treba služiti,
• koliki bi trebao biti fond za hitne slučajeve,
• zašto ne trebate stvoriti fond za hitne slučajeve samo na svom bankovnom računu,
• zašto je potrebno stvoriti fond za hitne slučajeve ulaganjem,
• znači li fond za hitne slučajeve slobodu u donošenju odluka,
• zašto je fond za hitne slučajeve kamen temeljac svakog ulaganja

Za što bi trebao služiti fond za hitne slučajeve?

Dobar fond za hitne slučajeve bi trebao pokriti, kao prvo, neočekivane troškove – tj. one troškove koje danas ne možete predvidjeti. Nemamo kristalnu kuglu koja bi Vam mogla reći što će Vam život donijeti, ali općenito možemo navesti nekoliko osnovnih životnih situacija gdje fond za hitne slučajeve dobro dođe:

Gubitak posla – nitko nije nezamjenjiv, hir Vašeg šefa, ekonomska kriza, pandemija, itd. Sasvim je moguće da Vas novčana naknada za nezaposlene (ako ju uopće i dobijete) neće spasiti, a nedostatak prihoda u Vašoj obitelji Vam može jako naštetiti.

Bolest – nitko nije nepovrediv. Čak i ako ste bili zdravi cijeli život, možda će doći dan kada ćete se razboljeti ili će se Vama netko blizak ozbiljno razboljeti i morat ćete brinuti o njima. Državna davanja u takvim slučajevima, kao što su nesposobnost za rad ili odlazak zbog brige o članu obitelji, sigurno neće zamijeniti Vaš prihod.

Nesreća – ne bira. Prirodne katastrofe, nesreće, pokvareni uređaji i mnogi drugi događaji se zbivaju u našim životima. Jeste li financijski spremni za njih?

Mnogi od Vas sada razmišljaju „Pretpostavljam da se osiguranje bavi tim stvarima“. Osiguravajuća društva odavno iskorištavaju naš strah, zarađujući novac od činjenice da se velika skupina ljudi može osigurati za događaj koji se događa samo maloj grupi ljudi.

Stoga, pravi menadžer treba razmišljati drugačije. Umjesto da plaćate osiguranje koje možda ni ne koristite, stvorite sredstva koja će pokriti svaki gubitak prihoda ili neočekivane troškove. Većina Vas vjerojatno neće ni trebati fond za hitne slučajeve i ostat će Vam dovoljno novaca.

Međutim, trebali bismo i spomenuti pozitivne aspekte izgradnje fonda za hitne slučajeve. Fond za hitne slučajeve nam također može pomoći da iskoristimo prilike. Uostalom, novac ne zanima u koju svrhu ga koristite.

Svakako će Vam biti lakše razmišljati o mijenjanju posla ako cijelo Vaše postojanje ne ovisi o sljedećoj plaći s posla koji svim srcem mrzite. Imate li sjajnu ideju i razmišljate o pokretanju vlastitog posla? Početak je lakši s dovoljno novca na Vašem računu.

Koliki bi trebao biti fond za hitne slučajeve?

Puno je situacija koje se mogu dogoditi tijekom Vašeg života. Dobar fond za hitne slučajeve ne smije biti ni premali ni prevelik. Ako je premali, gubi na važnosti jer se nećete osjećati dovoljno sigurno. U slučaju da Vam zatreba, tu jednostavno neće biti dovoljno novaca.

Ako je prevelik, neće biti pogodan jer Vam dio novca koji morate uštedjeti neće donijeti daljnju zaradu. U fond za hitne slučajeve treba ulagati konzervativnije, a samim time i njegov povrat će biti manji.

Općenito, preporučuje se stvaranje fonda za hitne slučajeve koji pokriva ukupne troškove kućanstva za razdoblje od 3 – 6 mjeseci. Alternativno, fond za hitne slučajeve bi trebao pokriti prihod uzdržavatelja obitelji, u slučaju prestanka njegovih primanja, za 3 – 6 mjeseci.

Dakle, zbrojite sve mjesečne troškove (hipoteka, troškovi energije, hrana, troškovi automobila, zajmovi, osiguranje i drugi) i rezultat pomnožite s brojem na skali od 3 do 6, ovisno o tome koji bi Vas iznos u fondu za hitne slučajeve zadovoljio.

Jednostavniji način može biti određivanje neto mjesečnog dohotka koji mjesečno primate na svoj račun, bez poreza i naknada. U Finaxu preporučujemo da stvorite fond za hitne slučajeve veličine šest mjesečnih neto primanja. 

Međutim, tema osobnih financija je uvijek vrlo privatna i isto je u slučaju fonda za hitne slučajeve. Ako ste izgubili posao u obećavajućem sektoru, a postoji mogućnost da ponovno lako dobijete posao s dobrim uvjetima (doktori, IT stručnjaci, itd.), nema potrebe da gomilate preveliki fond za hitne slučajeve.

S druge strane (OBRNUTO), ako radite u sektoru koji bi u velikoj mjeri mogao biti ugrožen drugom pandemijom ili recesijom (automehaničari, redovni službenici u bankama, itd.), primjereno je biti oprezniji i imati više novaca u fondu za hitne slučajeve.

Zašto ne biste trebali napraviti fond za hitne slučajeve samo na svom bankovnom računu

Važno je da Vam fond za hitne slučajeve bude dostupan u svakom trenutku. Međutim, Vaš tekući bankovni račun, s kojega plaćate sve svoje redovite troškove, nije idealno mjesto za držanje fonda za hitne slučajeve. Vrlo lako biste ga mogli početi trošiti za svakodnevne troškove. Tko ne bi bio u iskušenju kupiti novi komad odjeće za svoju garderobu, bolji telefon ili otići na egzotični odmor kada Vam na računu stoji nekoliko tisuća eura?

Fond za hitne slučajeve koji imate na svom bankovnom računu je na neki način osiguranje. Nije investicija. A znate li što radi osiguranje? Košta Vas novaca. Bilo u obliku izravne isplate osiguravajućem društvu ili, u ovom slučaju, u obliku izgubljene dobiti i deprecijacije kao rezultata inflacije.

Prosječni Hrvat većinu svog novca drži na tekućem bankovnom računu, gdje novac svake godine deprecira za 2 – 3% zbog inflacije. Tako će 1 euro na tekućem bankovnom računu za 10 godina izgubiti trećinu svoje vrijednosti.

Fond za hitne slučajeve u banci bi trebao iznositi najviše 1 ili 2 mjesečna primanja i za njega biste trebali imati otvoreni posebni račun za štednju koji većina banaka nudi kao besplatnu opciju. Povećajte ostatak fonda za hitne slučajeve investiranjem.

Zašto trebate povećati svoj fond za hitne slučajeve investiranjem?

Ne isplati se držati previše novca na bankovnom računu zbog inflacije. Veći dio svog fonda za hitne slučajeve bi trebali povećati investiranjem. Čak i konzervativni portfelj koji sadrži 50% dionica i 50% obveznica može donijeti zanimljiv povrat u srednjem i dugom roku. U posljednjih 15 godina (uključujući financijsku krizu iz 2008. godine i pad uzrokovan pandemijom COVID-19), njime biste zaradili oko 5,2% godišnje.

Čak bi Vam i portfelj s 30% dionica i 70% obveznica zaradio 4% godišnje u posljednjih 15 godina, tako nadvladavši inflaciju i čuvajući kupovnu moć Vašeg novca.

Upozorenje: Svi podaci koji se odnose na povijesni razvoj Finax portfelja se modeliraju i temelje na povratnom modeliranju podataka. Opisali smo kako modelirati povijesni razvoj u Kako modeliramo povijesni razvoj Finax portfelja?. Prošli rezultati nisu jamstvo budućih prinosa i Vaša ulaganja mogu rezultirati gubitkom.

Fond za hitne slučajeve jednak je slobodi donošenja odluka

Svi koji su već izgradili dovoljan fond za hitne slučajeve bi se sigurno složili sa mnom. Bogatstvo je jednako slobodi. Slobodi mijenjanja posla, stanovanja ili rješavanja svakodnevnih problema bez ikakvog uzaludnog stresa.

Bit će Vam lakše suočiti se s onim što Vam život nosi znajući da imate određeni iznos novca namijenjen upravo za tu svrhu. Fond za hitne slučajeve čini da potencijalne katastrofe izgledaju kao puke neugodnosti koje Vam neće stvarati ozbiljnu prijetnju.

Mnogi ljudi nisu svjesni ovog aspekta, ali stres uzrokovan nedostatkom novca je jedan od glavnih uzroka stresa u kućanstvima diljem svijeta, osobito danas, kada cijeli svijet živi u “brzoj traci“.

Fond za hitne slučajeve je kamen temeljac za ulaganje

Fond za hitne slučajeve predstavlja i temelj za Vašu financijsku imovinu. Pravilno ulaganje je dugoročna investicija. Međutim, dugoročna investicija bez kratkoročnog fonda za hitne slučajeve nema smisla. Štednja za Vašu mirovinu, djecu ili bolji smještaj bi trebala uslijediti tek nakon što stvorite fond za hitne slučajeve.

Zato u Finax-u preporučujemo da fond za hitne slučajeve postavite kao svoj prvi investicijski cilj od samog početka. On bi trebao služiti kao osnova za Vaše buduće investicije i Vi biste trebali uspostaviti fond za hitne slučajeve dok radite na drugim financijskim ciljevima koji su Vam važni.

Ne želite se naći u situaciji gdje ćete (ste) prisiljeni koristiti sredstva iz svojih dugoročnih ulaganja zbog gubitka posla tijekom krize, kada će tržišta biti (jesu) u privremenom padu. Fond za hitne slučajeve ne služi samo da zaštiti Vas, već i Vašu dugoročnu financijsku imovinu.

Ako još nemate fond za hitne slučajeve, počnite štedjeti najmanje 10% Vašeg mjesečnog neto prihoda čim prije. Za godinu dana to će iznositi 1.2 puta više od Vaše mjesečne plaće i stvorit ćete fond za hitne slučajeve jednak 4 mjesečne plaće u manje od 3 godine. Ne odlažite to za kasnije – moglo bi biti prekasno.