Zahtjevnost
U kratkim crtama:
- Odgađanje štednje najskuplja je greška - kod mirovine je vrijeme važnije od iznosa
- Državna mirovina vjerojatno neće biti dovoljna za životni standard kakav želite
- Zdravstveni troškovi u starijoj dobi lako iscrpe nepripremljenu ušteđevinu
Zamislite da imate 65 godina. Završili ste radni vijek i konačno imate vremena za stvari koje ste godinama odgađali. No tada shvatite da vam mirovina pokriva tek osnovne troškove života. Za putovanja, hobije, više vremena s obitelji ili pomoć djeci jednostavno nema dovoljno prostora u budžetu.
Ovo nije pesimističan scenarij, nego realnost s kojom bi se mogao suočiti velik broj ljudi. Prema istraživanju Insurance Europe iz 2025. godine, čak 41 % Europljana ne štedi dodatno za mirovinu. Istovremeno, samo 42 % građana Europske unije vjeruje da će imati dovoljno novca za ugodan život nakon prestanka rada.
Dobra vijest? Najveće greške u planiranju mirovine su potpuno ispravljive. Ali samo ako ih prepoznate na vrijeme.
Greška br. 1: „Imam vremena, počet ću štedjeti kasnije“
Ovo je vjerojatno najskuplja financijska pogreška koju mnogi naprave, a da toga nisu ni svjesni.
Kod štednje za mirovinu vrijeme je važnije od iznosa. Novac koji danas uložite ima više vremena za rast kroz složeni kamatni rast.
Primjer to najbolje pokazuje. Osoba koja ulaže 200 € mjesečno od 25. godine, uz prosječan realni godišnji prinos od 6 %, do 65. godine može prikupiti oko 400.000 €. Ako ista osoba počne tek s 40 godina, uz isti iznos i isti prinos, imat će približno 140.000 €.
Razlika iznosi čak 260.000 €. Ne zato što je ulagala manje, nego zato što je čekala 15 godina dulje.
Zato je odgađanje najveći neprijatelj dugoročne štednje. Svaka godina čekanja znači manje vremena za rast vašeg novca i manju buduću mirovinu.
Dobra vijest je da ne morate početi s velikim iznosom. I 50 € mjesečno može napraviti veliku razliku ako počnete dovoljno rano. Najvažniji korak nije povećati štednju, nego krenuti.
Greška br. 2: „Država će se pobrinuti za mene“
Oslanjanje isključivo na državnu mirovinu danas je jedan od najvećih financijskih rizika za buduće umirovljenike.
Europsko stanovništvo stari, a broj umirovljenika raste brže od broja ljudi koji rade i uplaćuju doprinose. Zbog toga su mirovinski sustavi pod sve većim pritiskom.
Prema projekcijama Europske komisije, u većini država članica dob za odlazak u mirovinu porast će s današnjih 64 – 65 godina na približno 67 godina do 2070. No ni dulji radni vijek neće u potpunosti riješiti problem. Buduće će mirovine sve teže održavati životni standard na koji su ljudi navikli tijekom radnog vijeka.
Posljedice su vidljive već danas. U mnogim europskim zemljama mirovinski prihodi znatno su niži od primanja koja su građani imali dok su radili. Posebno su pogođene žene, koje u prosjeku primaju oko 25 % nižu mirovinu od muškaraca. Istovremeno, gotovo polovica žena u jednom nedavnom istraživanju nije imala nikakav oblik dodatne mirovinske štednje.
Državna mirovina može pokriti osnove, ali za mnoge neće biti dovoljna za život kakav žele. Putovanja, hobiji, pomoć obitelji i financijska bezbrižnost često zahtijevaju dodatne izvore prihoda.
Zato na državnu mirovinu gledajte kao na temelj kuće, a ne kao na cijelu kuću. Privatna štednja i dugoročno ulaganje danas više nisu luksuz, nego potreba.
Greška br. 3: „Zdravlje me ne košta, o tome ću razmišljati kad dođe vrijeme“
Jedna od najčešće zanemarenih stavki u planiranju mirovine su zdravstveni troškovi. Ljudi rijetko razmišljaju o tome koliko bi ih jednog dana mogli stajati lijekovi, terapije, rehabilitacija, stomatološki zahvati ili dugotrajnija njega.
Problem je što ti troškovi s godinama ne samo da rastu, nego su i nepredvidivi. Jedan ozbiljniji zdravstveni problem može u kratkom roku potrošiti novac koji ste godinama odvajali za mirovinu.
Mnogi pažljivo računaju troškove stanovanja, hrane i slobodnog vremena, ali zaboravljaju da će zdravlje vjerojatno postati jedna od najvećih stavki budžeta u starijoj dobi. Zbog toga često podcjenjuju koliko će im novca zaista trebati.
Paradoks je da oni koji na vrijeme ne planiraju zdravstvene troškove često završe u situaciji da biraju između liječenja i drugih osnovnih životnih potreba. Nitko ne bi trebao donositi takve odluke u svojim 70-im ili 80-im godinama.
Zato zdravstvene troškove uključite kao zasebnu stavku u svoj mirovinski plan. Životni vijek raste, a s njim i broj godina tijekom kojih ćemo trebati zdravstvenu skrb. Što ranije počnete stvarati financijsku rezervu za takve situacije, to ćete imati više sigurnosti i manje briga u mirovini.
Europska mirovina stvorena za vaš način života
Ako se pitate kako početi štedjeti za mirovinu, niste jedini. Većina ljudi zna da bi trebala nešto poduzeti, ali često ne zna odakle krenuti. Upravo zato je Europska unija osmislila PEPP – jednostavan i fleksibilan način dobrovoljne mirovinske štednje.
U Finaxu smo ga nazvali Europska mirovina jer taj naziv najbolje opisuje što zapravo jest: prilika da preuzmete više kontrole nad svojom financijskom budućnošću i manje ovisite isključivo o državnoj mirovini.
Osigurajte si ugodnu budućnost i iskoristite Europsku mirovinu
Najveća prednost Europske mirovine je njezina jednostavnost. Uplaćujete kada i koliko vam odgovara, a novac dugoročno radi za vas kroz ulaganje na tržištima. I ako vam se čini da ste zakasnili s početkom, vrijedi zapamtiti staru izreku: najbolje vrijeme za početak bilo je jučer, a drugo najbolje je danas.
Važno je naglasiti da Europska mirovina nije zamjena za državnu mirovinu. Ona služi kao dodatni izvor prihoda koji može pomoći da i u mirovini zadržite životni standard na koji ste navikli. Ujedno stvara financijsku rezervu za neočekivane troškove koji s godinama često postaju sve veći, osobito oni povezani sa zdravljem.
Posebno je korisna ljudima koji rade ili planiraju živjeti u različitim državama Europske unije. Ako se preselite ili promijenite posao, vaša štednja ostaje uz vas. Ne morate zatvarati račun i počinjati ispočetka svaki put kada promijenite adresu.
Danas je PEPP dostupan u Hrvatskoj, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Irskoj, a cilj je da s vremenom bude dostupan građanima diljem Europske unije.
Mirovina se ne gradi nekoliko godina prije umirovljenja. Ona se gradi postupno, kroz desetljeća malih odluka koje donosimo danas.
Sada znate nekoliko važnih stvari: odgađanje ima svoju cijenu, državna mirovina možda neće biti dovoljna za željeni životni standard, a troškovi života i zdravstvene skrbi s godinama ne nestaju.
Zato pravo pitanje nije hoćete li jednog dana početi razmišljati o mirovini.
Pravo pitanje je - zašto ne biste počeli već danas?
Najčešća pitanja o štednji za mirovinu
1. Kada je najbolje početi štedjeti za mirovinu?
Što ranije, to bolje. Kod štednje za mirovinu vrijeme je važnije od iznosa - zahvaljujući složenom kamatnom rastu i mali mjesečni iznosi mogu s vremenom narasti u ozbiljnu ušteđevinu. Ako još niste počeli, najbolji trenutak je danas. Pogledajte zašto se isplati ulagati dugoročno ili odmah postavite cilj štednje za mirovinu.
2. Je li državna mirovina dovoljna za život kakav želim?
Za mnoge neće biti. Zbog starenja stanovništva i sve manjeg broja radno aktivnih mirovinski su sustavi pod pritiskom, pa buduće mirovine sve teže održavaju životni standard iz radnog vijeka. Državnu mirovinu zato promatrajte kao temelj, a ne kao cijelu kuću — dodatna, privatna mirovinska štednja danas više nije luksuz, nego potreba. Pročitajte zašto se ne biste trebali oslanjati samo na državnu mirovinu.
3. Što je Europska mirovina (PEPP) i po čemu se razlikuje od III. mirovinskog stupa?
Europska mirovina (službeno Paneuropski osobni mirovinski proizvod - PEPP) dobrovoljni je oblik mirovinske štednje reguliran na razini EU-a. Prenosiva je između država članica, ulaže putem jeftinih ETF-ova uz strategiju životnog ciklusa, a nakon navršene 55. godine omogućuje povlačenje do 100 % sredstava - dok je u III. mirovinskom stupu (dobrovoljna mirovinska štednja unutar hrvatskog sustava) prijevremeno dostupno samo 30 %. Više saznajte na stranici Europska mirovina (PEPP) ili u usporedbi Europska mirovina ili III. mirovinski stup.
